Dosta im je!

Jedna od najpoznatijih turističkih destinacija želi drastično srezati broj posjetitelja

Gradonačelnica Colau godinama upozorava da masovni turizam uništava lokalnu zajednicu i identitet grada
Prekrcana plaža u blizini Barcelone
 Albert Gea / REUTERS

Jedna od najpopularnijih europskih, ako ne i svjetskih, turističkih destinacija, Barcelona, uskoro bi mogla primati znatno manje turista. Kako piše Forbes, gradonačelnica glavnog grada Katalonije Ada Colau, poznata kao aktivistkinja za prava građana, najavila je da će ograničiti broj kruzera koji mogu uploviti u njihovu luku te limitirati proširenje gradskog aerodroma.

Colau, naime, godinama upozorava da masovni turizam uništava lokalnu zajednicu te identitet grada, a bori se za uspostavljanje ravnoteže između dobrog financijskog priljeva od turizma i eksploatacije gradskih površina i stanovnika.

Barcelona je zapravo, kako ju je Forbes opisao, glavni grad Mediterana i žrtva vlastitog uspjeha. Prema analizi Guardiana iz 2016. godine, broj posjetitelja koji je prespavao u Barceloni popeo se sa 1,7 milijuna ljudi 1990. godine na više od osam milijuna u 2016. godini. Da, u tom su se periodu gradska infrastruktura i smještajni kapaciteti razvili, međutim ostao je jedan ključan problem - Barcelona zapravo nije jako velik grad.

, Image: 269470533, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy
Parc Güell, Barcelona

Znatno je manja od Londona, Pariza ili New Yorka, a neke od njezinih najposjećenijih atrakcija poput Sagrade Familie ili Parka Güell nalaze se u srcu stambenih naselja pa prostora za povećanje smještajnih kapaciteta koji bi mogli primiti milijune turista naprosto nema.

Kad smo već kod smještaja, ne samo da Barcelona nema gdje smjestiti sve svoje turiste, nego i stanovnici tog grada već godinama muku muče s pronalaženjem adekvatnog stambenog rješenja po cijenama koju si mogu priuštiti. Poplava apartmana namijenjenih za kratkoročni najam putem Airbnb-a i sličnih platformi, drastično je smanjila broj nekretnina dostupnih za dugoročni najam lokalnom stanovništvu.

- Svaki grad koji sam sebe žrtvuje na oltaru masovnog turizma napustit će njegovi ljudi koji više ne mogu pokrivati troškove stanovanja, hrane i osnovnih životnih potrepština - upozorila je svojedobno gradonačelnica Colau, koja je izabrana za prvu ženu Barcelone upravo zahvaljujući kampanji koja se fokusirala na ove probleme.

La Rambla in Barcelona Spain, Image: 53377521, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy
La Rambla, Barcelona

Ne smije se zaboraviti niti na rastući problem zagađenja. Gradsko je vijeće ovog tjedna proglasilo izvanredno stanje zbog zagađenja okoliša te najavilo smanjivanje broja vozila koja će imati pristup gradskome centru kako bi smanjili onečišćenje zraka. No, zrak je najmanji problem.

U lipnju ove godine luka Barcelone proglašena je najzagađenijom lukom u Europi s najvećim razinama sumporovog oksida i kancerogenog dušikovog monoksida koje ispuštaju veliki kruzeri. Podaci su pokazali i da su 2017. godine kruzeri ispustili pet puta više sumporovog oksida nego svi automobili u Barceloni zajedno.

- Postoji realna opasnost da Barcelona izgubi svoju dušu. Moramo pronaći ravnotežu između najbolje verzije globalizacije i očuvanja gradskog karaktera, identiteta i života - izjavila je Colau 2014. godine dodavši kako je ono što Barcelonu čini privlačnom turistima upravo njezin pluralitet i mediteranska raznolikost.

- Želimo da naši posjetitelji upoznaju pravu Barcelonu, a ne „Tematski park Barcelona” koji je prepun McDonald'sa i suvenirnica, a bez ikakvog pravog identiteta - objasnila je.

A shop keeper dispays Catalan separatist
Eric Gaillard / REUTERS
Suvenirnica u Barceloni

Barcelona nije jedini grad koji se suočava sa sve ozbiljnijim posljedicama masovnog turizma kojim se ne upravlja adekvatno. Nizozemski turistički odbor, piše Forbes, prestao je reklamirati gradove poput Amsterdama zbog prenapučenosti i problema s otpadom. Venecija također razmatra zatvaranje svog glavnog kanala za kruzere zbog velikih problema sa zaštitom okoliša i stare gradske jezgre.

U konačnici i neke od najpopularnijih hrvatskih turističkih destinacija muku muče s gotovo istim problemima kao i Barcelona. Dubrovnik je tu školski primjer. Cijene nekretnina penju se u nebo, a lokalno stanovništvo sve si teže može priuštiti najam stanova, kojih je ionako sve manje jer se većina nekretnina iznajmljuje kratkotrajno turistima.

Dubrovnik, 261012.
Guzva turista na Stradunu i tek pokoji domaci svjedoce o velikoj kolicini kruzera koji jos uvijek posjecuju nase obale ali i o Bajramu koji ce kroz ovaj tjedan dovesti oko 3000 gostiju iz Turske.
Na fotografiji: grupe turista sa vodicima sa kruzera.
Foto: Tonci Plazibat / CROPIX
Tonči Plazibat / CROPIX
Velika gužva turista na Stradunu u Dubrovniku

Stara gradska jezgra prenapučena je, a svima su nam poznate scene pretrpanog Straduna s tisućama zaglavljenih turista koji su se svi odjednom slili na kultnu ulicu s netom pristiglog kruzera. Problema je mnogo, nevladine organizacije na njih godinama upozoravaju, ali pravih odgovora još nema...

Nakon objave teksta, u ponedjeljak 16.7., dobili smo i reakciju Grada Dubrovnika koju prenosimo u cijelosti:

"Po preuzimanju upravljanja Gradom 2017., ova gradska uprava susrela se s s velikim izazovom, kada u svjetskim medijima sve više počinje odzvanjati negativni publicitet zbog velikih gužvi. Zbog nekontroliranog i prekomjernog turizma, Grad je bio u opasnosti postati žrtvom vlastitog uspjeha. Dubrovnik je etiketiran kao nepoželjna lokacija, a građani su sve više negodovali. U tom ozračju nastaje projekt „Respect the City/Poštujmo Grad“ koji predstavlja skup kratkoročnih i dugoročnih mjera i aktivnosti, sve s ciljem sustavnog promišljanja buduće vizije Dubrovnika.

Od ljeta 2017. do danas poduzete su različite mjere i aktivnosti s ciljem uvođenja reda, rasterećenja prometa i smanjenja gužvi. Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je u suradnji s CLIA-om, krovnom kruzing organizacijom, uspjela boljim rasporedom ticanja kruzera smanjiti gužve. Dogovoren je raspored od dva kruzera u isto vrijeme, što se pokazalo učinkovitim za prevenciju ekstremnih gužvi. Projekt je prepoznat i međunarodno i izazvao je pažnju svjetskih medija te je gradonačelnik pozivan na više stručnih skupova u ove dvije godine da govori o iskustvu Dubrovnika u borbi s negativnim efektima prekomjernog turizma."

Doris Alavija
Viši stručni suradnik za informiranje

Grad Dubrovnik
Upravni odjel za poslove gradonačelnika, odsjek za protokol i informiranje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:29