Je li najgore zaista iza nas? Ekonomisti kontra Vujčića: 'Na tome temeljimo optimizam!?'

U trenutku kad su brojke potvrdile težinu pada ekonomije u drugom tromjesečju, i kad mnogi sa strepnjom čekaju što donosi jesen, riječi utjehe i ohrabrenja ponudio je guverner Boris Vujčić.

U televizijskoj ofenzivi koju je imao proteklih dana, među ostalim, poručio je kako je pad BDP-a od 15 posto u skladu s trendom u EU (prosječan pad 14 posto), da ljude ne treba plašiti onime što nas očekuje te kako će Hrvatska u idućoj godini imati snažan oporavak.

“Što se tiče cijele godine, očekujemo da će u trećem kvartalu ostvarenja turizma biti bolja od onih što smo u osnovnom scenariju projicirali”, kazao je Vujčić za N1. U osnovnom scenariju HNB je predvidio pad turističkih prihoda od 70 posto, a sada očekuje da će on iznositi između 30 i 50 posto ostvarenog lani. Što brojka bude bliža 50 posto, kazao je guverner, to je vjerojatnije da ćemo imati manji pad BDP-a. Govoreći o onome što nas očekuje, za Novu TV, pak, kazao je kako treba biti realan i kazati da je najlošije iza nas. BDP će biti lošiji i u trećem kvartalu, s obzirom na pad turizma, “ali obnovila se gospodarska aktivnost, sve radi”.

Ne treba strašiti

Stoga ni nezaposlenost ne bi trebala rasti kao u doba prethodne krize, tijekom 2009., 2010. i 2011. godine i poručuje: “Ne treba previše strašiti ljude”, smatra Vujčić. U svojim istupima kazao je i to da je malo podbacila osobna potrošnja, koja u velikoj mjeri ovisi o očekivanjima, potrošačkom optimizmu, a on ovisi o situaciji na tržištu rada, o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti i očekivanju dohodaka. “Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti i osobna potrošnja. Ako ne - onda se ljudi ‘stisnu’, ne troše, štede, to je prirodno ponašanje”, pojasnio je. Vjeruje da će osobnoj potrošnji pridonijeti i porezna reforma, premda će ona imati implikacije tek u idućoj godini.

Pozivajući se na iskustvo iz prethodne krize, Vujčić je ponovio kako je gospodarstvo danas puno snažnije, jer je Hrvatska 2013. godine ušla u EU; nakon toga snažno je počeo rasti robni izvoz, a gospodarstvo se snažnije integriralo s onim EU. Zato je guverner optimističan i kad je u pitanju održavanje makroekonomske stabilnosti. Fiskalni pokazatelji se poboljšavaju, u smislu odnosa javnog duga prema BDP-u, a država je riješila potrebe financiranja do kraja godine, u čemu joj je značajno pomogao i HNB, otkupom obveznica.

Dobar otkup

- Mislim da je to jako dobro, otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti, omogućili smo da država to napravi. A država je svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogućila da ponovno povećamo međunarodnu pričuvu. Praktički smo ovu godinu tako makroekonomski zatvorili, objasnio je Vujčić. Istodobno, HNB je spreman održavati stabilnost ovog tečaja sve do ulaska u eurozonu. Tečaj je stabilan, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Jedini je problem, čini se, što dobar dio tvrtki više ne može dobiti kredit.

- Ovakva kriza povećava broj tvrtki koje imaju problem s kreditnom sposobnošću zbog toga što im je pogođeno djelovanje tako velikom krizom kakvu imamo, objašnjava Vujčić. Tako se povećao i iznos tvrtki u moratoriju, s četrdesetak milijardi kuna dosegao je 57 milijardi kuna krajem srpnja.

Premda se svi i dalje ograđuju neizvjesnošću koju nosi sve što je vezano uz Covid-19 i epidemiološke mjere, razvidna je razlika između tona kojim o budućnosti govore državni dužnosnici, poduzetnici, ekonomisti i analitičari. Pozivajući se na riječi premijerova savjetnika Zvonimira Savića, da ako više ne dođe nijedan turist, turistički rezultati bili bi na 40 posto, a ekonomist koji nije želio biti imenovan, rekao je: “Optimizam nam se temelji na tome da turizam nije pao 70 posto, nego 40 posto? Nisu baš neki temelji”.

Skromnije prognoze

Dok u HNB-u nagodinu očekuju “snažan oporavak”, analitičari su mnogo oprezniji, a među njima posebno se ističe Zrinka Živković-Matijević iz RBA, premda je malo povećala prognoze za iduću godinu, na 5,1 posto. No, one su i dalje skromnije od ostalih. Jedan od njezinih argumenata je da će se tek iduće godine pokazati tko je preživio, jer Vladine mjere za održavanje radnih mjesta prilično zamagljuju situaciju. Korisnici potpora uglavnom su mala i srednja poduzeća, nositelji gospodarstva. Velike nade polažu se u novi program SURE, kredit EU za sufinanciranje radnih mjesta, ali na kraju, i to je samo kredit koji će povećati razinu zaduženosti. “Možda je naš najveći problem to što struktura ekonomije ostaje ista, što i dalje nedostaje spremnost za nužne promjene, kaže Živković-Matijević.

Među vrlo oprezne spada i ekonomist Željko Lovrinčević, koji smatra da su jedine dvije stvari koje mogu spriječiti daljnju eroziju ekonomije rashodi države i graditeljstvo, koje ovisi o dinamici povlačenja sredstava iz EU i izvršenju projekata infrastrukture.