Iako je Hrvatska kao država međunarodno priznata 15. siječnja 1992. godine nakon uspostave diplomatskih odnosa s Njemačkom, što je pokrenulo još 11 članica EU da RH potvrde neovisnost i suverenitet, potpuno je jasno kako je samostalnost iskovana nizom političkih i ekonomskih odluka te oružjem 1991. godine. To je razlog zašto u ovoj, 2021. godini nakladnička kuća Hanza Media organizira niz javnih događaja na kojima ćemo preispitivati što smo sve uspjeli napraviti u 30 godina od stjecanja samostalnosti.
Prva u nizu konferencija koju smo pripremili održat će se već 28. lipnja pod nazivom "30 godina samostalnosti" i na njoj će grupa visokih dužnosnika s višegodišnjim iskustvom u više hrvatskih vlada razgovarati o krupnim promjenama koje su pokretali u izazovnim godinama iza nas.
Tranzicijske promjene
Niz događanja ne organiziramo kao puke svečarske forme jedne lijepe obljetnice, nego jer je upravo zbog hrvatske budućnosti jako bitno shvatiti kroz koliko je ozbiljne promjene prolazilo hrvatsko društvo u godinama takozvane tranzicije. Sve što se činilo u 30 godina samostalnosti nije uvijek bilo dobro i ispravno, ali godine promjena uče nas da se odlučnost, pokušaji, reforme... i te kako isplaćuju. Primjerice, mlađe generacije ne sjećaju se da Hrvatska nije oduvijek bila zemlja sa sigurnom i bogatom ponudom u dućanima te sa stabilnim cijenama. To se nije dogodilo samo od sebe, nego kroz odlučnu akciju grupe stručnjaka sa znanjem zaustavljanja hiperinflacije, svojevrsnog prikrivenog poreza na primanja građana zbog kojeg su najlošije prolazili najsiromašniji. Zamislite da jedva krpate kraj s krajem, a da vam do kraja mjeseca plaća vrijedi puno manje nego na početku.
Samo ako se vratimo u 1991. godinu i sjetimo se krupnih odluka iz tog razdoblja, postaje jasno koliko se toga moralo poduzeti; u mnogo stvari koje se danas doživljavaju kao potpuno normalne polazišna točka nije bila daleko od nule. Osim što je Sabor u toj 1991. godini donio odluke o suverenosti i samostalnosti te raskinuo državnopravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, odmah je lansiran i Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, Vlada je donijela uredbu o Narodnoj banci Hrvatske i uvođenju hrvatskog dinara, a devizni depoziti priznati su kao javni dug. Svi koji se sjećaju priče o deviznim depozitima razumiju o koliko se turbulentnim vremenima radilo. To je samo jedan primjer, a Domovinski rat bio je, nažalost, neizbježna i najvidljivija manifestacija odlučnosti da se Hrvatska mijenja nabolje. Danas se čini da su banke oduvijek bile sigurne ili da PDV i fiskalne blagajne postoje oduvijek, ali to, naravno, nije bilo tako. Baš kao što na računima mirovinske štednje građana nije bilo nagomilano stotine milijardi kuna. Nije bilo ni lipe, a mirovinski sustav s jednim stupom je de facto bankrotirao.
Na prvoj konferenciji "30 godina samostalnosti" bivši i sadašnji potpredsjednici vlada te ministri financija u društvu guvernera središnje banke raspravljat će o najvažnijim ekonomskim promjenama kojima smo svjedočili u Republici Hrvatskoj. S obzirom na godine iskustva, sigurno je da će biti zanimljivo čuti zapažanja Bože Prke, Slavka Linića, Zdravka Marića i Borisa Vujčića što je to bilo najbitnije u tri desetljeća iza nas, dok će nas u panel-raspravu uvesti jedan od najboljih hrvatskih ekonomista, Velimir Šonje, prezentacijom-izlaganjem o ekonomskim promjenama od stjecanja samostalnosti do danas.
Nakon ljetne pauze održat ćemo drugu konferenciju na temu "Stvaranje suvremenog bankarskog sustava". Tu smo predvidjeli dva panela na najvišoj razini. Prvi panel je rasprava najuglednijih hrvatskih bankara u posljednjih 30 godina, a drugi okrugli stol nosi temu "Pogled u budućnost hrvatskog bankarstva".
Što smo naučili o porezima
Naslov treće konferencije govori sam za sebe: "Mirovinska reforma - najveća reforma". Na njoj će predstavnici različitih političkih opcija razgovarati o tome kako su ljudi različitih političkih pogleda uspjeli izgurati održivu reformu, dok će stručnjaci, predstavnici aktualne vlasti, regulatori i mirovinski fondovi ponuditi viziju budućnosti mirovinskog sustava.
Četvrta konferencija također će biti svojevrsna mješavina povijesnih reminiscencija s pogledom u budućnost. Najbolji financijski eksperti i decision makeri raspravljat će na temu "30 godina tranzicije - stvaranje suvremenog poreznog sustava". Ključno pitanje na koje ćemo tražiti odgovor glasi: Što smo naučili o porezima u 30 godina samostalnosti?
Veliku završnu konferenciju u povodu tridesete obljetnice samostalnosti RH nazvali smo "Podvucimo crtu, okrenimo se budućnosti". Na njoj će političari zapravo slušati najuspješnije predstavnike hrvatskog biznisa koji će govoriti o svojim viđenjima nužnih promjena za dizanje kvalitete života u Lijepoj našoj.
