Bikini statistika

Iznad prosjeka Europske unije: Iz obnovljivih izvora Hrvatska dobiva 28 posto energije

U odnosu na 2017. godinu, udjel obnovljivih izvora u 2018. je povećan za 0,7 postotnih bodova
Ilustracija
 Tom Swinnen / Pexels

U ukupnoj potrošnji energije udio obnovljivih izvora u Hrvatskoj 2018. godine iznosio je 28 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Prema tim pokazateljima, Hrvatska spada među zemlje Europske unije koje su premašile propisanu razinu za 2020. godinu, a postavljeni cilj za Hrvatsku je 20 posto. Međutim, još 2004. godine on je u Hrvatskoj iznosio 23,4 posto. Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji utvrđen je za svaku zemlju EU posebno, pri čemu se vodilo računa o različitim startnim pozicijama, potencijalima na području obnovljivih izvora i gospodarskim rezultatima. U slučaju Hrvatske očito je da je postavljeni cilj bio niži od startne pozicije.

U odnosu na 2017. godinu, udjel obnovljivih izvora u 2018. je povećan za 0,7 postotnih bodova, ali je manji nego 2015. kada je iznosio 29 posto, što upućuje da posljednjih godina nije bilo nekih pomaka. Među obnovljive izvore energije spadaju energija vjetra, Sunčeva energija, biomasa, toplinska energija Zemljine unutrašnjosti, vrući izvori (geotermalna energija) te vodena snaga. Od tih izvora, u Hrvatskoj je najviše zastupljena hidroenergija.

Hanza Media
Udjel obnovljivih izvora energije u zemljama EU-a

Povećanje udjela obnovljivih izvora smatra se ključnim za ostvarenje postavljenih klimatskih i energetskih ciljeva. Na razini EU, pak, udio energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u 2018. godini dosegnuo je 18 posto, što je povećanje za pola postotnog boda u odnosu na godinu prije. U usporedbi s 2004. udio je više nego udvostručen, s tadašnjih 8,5 posto, dok postavljeni cilj za ovu godinu iznosi 20 posto. Gotovo svaka treća zemlja u EU već je dosegnula obvezujuće ciljeve ili ih je premašila. Osim Hrvatske, u toj su skupini Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska. Najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji u 2018. imala je Švedska, 54,6 posto, a slijede Finska s 41,2 posto, Latvija s 40,3 posto, Danska s 36,1 posto i Austrija s 33,4 posto. Najniži udio imala je Nizozemska, samo 7,4 posto, a tek nešto više Malta (8 posto), Luksemburg (9,1 posto) i Belgija (9,4 posto). Četiri zemlje EU vrlo su blizu tome da dosegnu propisani udio obnovljivih izvora (Rumunjska, Mađarska, Austrija i Portugal), a najlošije stoje Nizozemska i Francuska, koje su od postavljenog cilja udaljene više od 6 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 12:21