Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić velik je dio svojeg rada posvetila kohezijskoj politici te prijedlozima za ubrzanje i pojednostavljenje procedura kako bi se što kvalitetnije iskoristila sredstava iz fondova EU.
Autorica je “Rezolucije o ubrzanju provedbe kohezijske politike” čija je svrha izbjegavanje gubitka novca iz fondova EU, a ovih je dana objavljeno i novo izdanje knjige “Moj EU projekt - priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”, čija je Maletić urednica i koautorica.
Zašto ste se nakon knjige “EU projekti - od ideje do realizacije” odlučili na još jedno izdanje o tim projektima - “Moj EU projekt - priručnik za pripremu i provedbu EU projekata”?
- U prvom izdanju obradili smo sve operativne programe, predstavili aktivnosti i vrste ulaganja koje su prihvatljive za financiranje u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2020. te dali detaljne upute za pripremu projekata i praćenje provedbe. Knjiga je izdana 2015., kada provedba nije bila ni započela, a utvrđivanje uvjeta financiranja u nekim programima još je bilo u tijeku. Međutim, bilo je važno pomoći svim potencijalnim korisnicima novca EU da se što prije i na jednome mjestu upoznaju s mogućnostima prijave i financiranja projekta, zbog čega smo pripremili prvo izdanje - “EU projekti - od ideje do realizacije”. Na brojnim radionicama najčešće je pitanje bilo koji se natječaji i za koja područja ulaganja još mogu očekivati. Zato smo odlučili smo pripremiti drugo izdanje, kojim dajemo pregled prioriteta po operativnim programima u kojima nas još očekuju natječaji te pregled preostalih prilika za prijavu i financiranje projekata.
Uz to, dijelovi vezani uz pripremu i provedbu projekata dodatno su razrađeni uzimajući u obzir dosadašnja iskustva i brojna pitanja korisnika s kojima smo se susretali.
Koje ste preporuke iznijeli potencijalnim korisnicima? Kako pripremiti uspješan projekt koji će proći na natječaju i biti dobro proveden?
- Kada mi netko dođe s pitanjem “Što se može financirati iz fondova EU, pa da prema tome pripremimo projekt?”, odmah odgovaram: “Bolje nemojte započinjati pripremu”.
Najvažnije je imati viziju i ciljeve razvoja poduzeća, OPG-a, udruge, institucije, lokalne jedinice i sl., te osmišljene aktivnosti i projekte kojima se oni žele realizirati. Nakon toga se za realizaciju aktivnosti i projekata pronalaze mogući izvori financiranja, koji ne moraju uvijek biti bespovratna sredstava iz fondova EU.
Koji su to drugi izvori financiranja koji bi mogli biti barem približno privlačni kao fondovi EU čija su sredstva ipak bespovratna?
- Ponekad su najbolji izvor financiranja bespovratna sredstva fondova EU, ali sve češće se krajnji korisnici odlučuju i za povoljne zajmove s kamatnom stopom 0,5 posto, odnosno 3 posto kojima financiraju ukupno ulaganje, dok fondovi EU sufinanciraju samo određeni postotak, i to ne ukupnog ulaganja, nego prihvatljivih troškova. Tako je često udio bespovratnih sredstava fondova EU u ukupnoj vrijednosti investicije 30 do 50 posto umjesto 50 do 80 posto. U ovom izdanju pripremili smo i novo poglavlje o mogućnostima financiranja projekata korištenjem tih financijskih instrumenata.
Dakle, sada je sve na jednome mjestu. U knjizi čitatelji mogu pronaći informacije o mogućnostima financiranja projekata iz fondova EU do kraja 2020. te o tome koji se natječaji očekuju, kao i vrste ulaganja?
- Upravo tako. Dan je pregled prioriteta u kojima sredstva nisu potrošena te se očekuje ponovno raspisivanje natječaja, a u nekim je slučajevima riječ i o prvim natječajima. Još je mnogo prostora za projekte vezane uz istraživanje, razvoj i inovacije, širenje primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u javnoj upravi, školstvu, kulturi, zdravstvenom sustavu i sl., zatim za programe cjeloživotnog učenja i stjecanja vještina traženih na tržištu rada, smanjenje potrošnje energije u zgradama i obiteljskim kućama, digitalizaciju odnosno proširenje dostupnosti širokopojasnog pristupa i mreža velikih brzina, posebno na ruralnim područjima, otocima i drugim udaljenijim područjima, za osnivanje poslovnih inkubatora i jačanje poduzetničkih organizacija, za centre za upravljanje otpadom...
Prema nekim informacijama, u bliskoj budućnosti sredstava iz fondova EU namijenjenih financiranju projekata bit će sve manje. Članica ste triju odbora - za proračun, za regionalni razvoj te za ekonomsku i monetarnu politiku - uključena u sve dogovore o kohezijskoj politici i omotnicama. Što nas očekuje?
- Odmah na početku želim razbiti strahove i reći da će u Hrvatskoj i nakon 2020. najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata biti fondovi EU jer će omotnica i dalje biti velika i iznosit će više od deset milijardi eura. Upravo zato važno je da se svi koji se još nisu u to uključe što prije te pripremati i prijavljivati projekte. Najbolji je način učenja aktivno sudjelovanje na natječajima tj. prijavljivanje projekata. To je najbolja priprema za nova sredstva i natječaje koji nas očekuju. Poduzetnici se tako, primjerice, mogu pripremati kroz korištenje financijskih instrumenata i od 2021. opet prijavljivati za bespovratna sredstva za proširenje i modernizaciju proizvodnje.
Prijedlog koji je dala EK za novi proračun nije dobar i mi u Europskom parlamentu nećemo dozvoliti smanjenje od 10 posto sredstava za kohezijsku politiku i od 28 posto za ruralni razvoj i poljoprivredu. Na konferencijama ću predstaviti paradokse iz Komisijina prijedloga.
Novu knjigu o projektima EU promovirat ćete u četiri hrvatska grada. Što je cilj tih konferencija?
- Na početku svake od konferencija predstavit ću prijedlog Komisije i Parlamenta vezan uz proračun EU nakon 2020., kako bi svi mogli vidjeti predložene iznose i usporedbu s tekućim proračunom, za razdoblje od 2014. do 2020. Nakon toga ću s autorima knjige predstaviti sadržaj te organiziramo i dijalog sa sudionicima, tijekom kojeg će nam svi moći postavljati pitanja i ukazati na iskustva u pripremi i provedbi projekata EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....