Italija u trećem kvartalu ostvarila najslabiji gospodarski rast od kraja 2014.

Slab gospodarski rast samo potvrđuje opravdanost razvojnog proračuna koji smo predložili, a koji je Europska unija odbila, komentirao je talijanski premijer Giuseppe Conte vijest da je talijanska ekonomija stagnirala u trećem tromjesečju ove godine. Rast talijanskog BDP-a u trećem kvartalu, prema podacima tamošnjeg državnog zavoda za statistiku, iznosio je 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je najslabiji rezultat Italije od zadnjeg kvartala 2014 godine.

- Usporavanje gospodarskog rasta još jedan je razlog da krenemo u ostvarivanje predloženog proračuna – poručio je, na Conteovom tragu, i njegov zamjenik Matteo Salvini. Njihov kabinet korigirao je prognozu o ovogodišnjem rastu BDP-a koji im je ostavila prethodna Vlada s 1,5 posto na 1,2 posto, no i to je, izgleda, preoptimistično.

- Nakon stagnacije trećeg tromjesečja, za postizanje čak i revidiranog cilja potrebno je snažno ubrzanje rasta talijanske ekonomije krajem godine – ocjenjuje agencija Reuters. Talijanski zavod za statistiku trenutačno je pri procjeni da će ovogodišnji rast BDP-a države biti jedan posto.

Veća javna potrošnja

Reuters primjećuje kako je rast talijanskog BDP-a u ovogodišnjem drugom tromjesečju bio svega 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Međugodišnji rast talijanskog BDP-a u drugom tromjesečju pak, iznosio je 1,1 posto.

Vlada pokreta pet zvijezda i desne Lige predložila je proračun za iduću godinu čija je glavna osobina veća javna potrošnja kako bi se spriječio nastavak usporavanja gospodarskog rasta i ulazak Italije u novu recesiju.

- Proračun, koji cilja na rast deficita od 2,4 posto BDP-a u 2019. godini, nakon što je deficit u ovoj godini planiran na 1,8 posto BDP-a, odbijen je prošlog tjedna od strane Europske komisije – napominje Reuters. Rimu je iz Bruxellesa dan rok od tri tjedna da predloži novi proračun, no talijanska Vlada ustraje na prvom prijedlogu.

Europska komisija fiskalno discipliniranje Italije pravda i činjenicom da im je ranije tolerirala prekoračenje zacrtanih proračunskih deficita. Isto tako, Bruxelles u dijalogu s Rimom polazi od činjenice da je Italija jedna od najzaduženijih članica EU, čiji javni dug prelazi 130 posto nacionalnog BDP-a i iznosi više od 2300 milijardi eura.

Pesimizam industrijalaca

Talijanski zavod za statistiku, raščlanjujući usporavanje tamošnje ekonomije, navodi kako su usluge i poljoprivreda u trećem kvartalu bilježili rast u odnosu na prethodni kvartal, dok je industrija 'vukla' prema natrag. Statističari napominju kako je optimizam među industrijalcima najslabiji u posljednje dvije godine, dok je, s druge strane, optimizam potrošača znatno veći zbog Vladinih najava za iduću godinu.

Conteov kabinet namjerava potaknuti rast povećanim budžetskim ulaganjima, smanjenjem poreza i osiguranjem novog prava za korisnike budžeta, plaće građana ili plaće za siromahe, kako se ponegdje naziva najavljena mjera kojom bi se Talijanima bez posla i dostatnih prihoda osigurao minimalni dohodak transferima iz proračuna. Planiraju i odgoditi mirovinsku reformu te povećanje PDV-a, ranije zacrtano kako bi se smanjio proračunski deficit.

- Gospodarski pokazatelji Italije za treći kvartal pokazuju da je njezina Vlada puno optimističnija nego neovisni ekonomisti – ocjenjuje za Reuters analitičar uglednog ING-a Benjamin Schroeder.

Uz Europsku komisiju, Conteovu Vladu u smjeru uravnoteženja proračuna pritišću i rejting agencije poput Fircha koji je nedavno prognoze za talijanski javni dug pogoršao iz stabilnih u negativne. No, u osvrtu na nalaz Fircha, drugi Conteov zamjenik Luigi Di Maio poručio je kako će njegova Vlada voditi politiku u skladu s obvezama prema svojim građanima, a ne, upozorio je, u skladu s preporukama rejting agencija.