Jedni se smrzavaju od straha zbog najava o podizanju cijena kredita strahujući od rasta promjenjivih kamata i mjesečnih rata svojih stambenih kredita, a drugi računaju da je sad ili nikad i da možda mogu podići stambeni kredit s fiksnim kamatama i proći jeftinije nego bi prošli dogodine ili za nekoliko godina, piše Slobodna Dalmacija.
Danas se krediti s valutnom klauzulom fiksirani na rok od jedne godine odobravaju po promjenjivoj kamati od 2,83 posto, prije pet godina su se odobravali po 3,83 posto, a u svibnju 2012. po 5,45 posto. Stambeni kredit s promjenjivim kamatama fiksiranim na razdoblje dulje od 10 godina odobravaju se po kamatama od 2,13 posto, prije pet godina kamata je iznosila 4,11 posto, a prije 10 godina 5,58 posto.
Riječ je o prosječnim kamatama za nove kredite s valutnom klauzulom u svibnju 2022., 2017. i 2012. godine, po podacima Hrvatske narodne banke.
Neki financijski savjetnici obraćaju se potencijalnim klijentima oglašavajući svoje usluge i navode kako je sad pravo vrijeme za podizanje stambenih kredita ili refinanciranje postojećih. Njihovi argumenti su u redu, ali nije problem u argumentima nego u onim činjenicama koje ne iznose.
Napuhane cijene
Pozivajući na zaduživanje po najnižim kamatama koje će se na tržištu zadržati do kraja ove godine, a onda će sigurno rasti, dodaju u priču inflaciju objašnjavajući da zbog nje štednja u bankama vrijedi manje, pa bi je trebalo pohraniti u nekretnine koje su isplative. Inflacija je nikakav argument za one koji štednju nemaju, jedino bi taj argument one s nekom ušteđevinom koju bi dodali stambenom kreditu mogla natjerati na razmišljanje. Naši savjetnici smatraju da bi i oni koji već otplaćuju neki stambeni kredit po promjenjivim kamatama, mogli također razmisliti o tome da ga refinanciraju po trenutačnim nižim kamatama, eventualno ih fiksiraju i usput smanje mjesečnu ratu do 2000 kuna. Kako su došli do tih 2000 kuna ne otkrivaju, ali put do takve sreće vodi kroz njihova vrata i oni će savjetovati klijente kako do toga doći.
Financijska usluga savjetovanja sasvim je legalna, i u ovom slučaju ovi savjetnici ništa nikom ne obećavaju već moguće klijente zovu na razgovor, pa će se onda vidjeti kako stvari stoje. Samo što u cijeloj toj priči o stambenim kreditima ne kažu da su trenutačno cijene nekretnina astronomske, osobito u Zagrebu i na Jadranu. Ne kažu da je na napuhane cijene upozoravala i Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka, pa i neki ekonomisti koji su tvrdili da se dužnici koji su podizali kredite za kupnju preskupih stanova mogu naći u situaciji da pukne li balon prenapuhanih cijena, otplaćuju kredit za stan koji vrijedi znatno manje nego što su ga platili.
Katastrofične najave
Istina, mnoge se katastrofične najave nisu ostvarile, stručnjaci za nekretnine tvrde da u Hrvatskoj teško da se dogodi krah tržišta jer nema jedinstvenog tržišta nekretnina, polarizirano je između zagrebačkih i obalnih nekretnina i nekretnina u ostatku zemlje. Za prvima se jagmi, cijene im podižu subvencionirani stambeni krediti i niske kamate na kredite, a za ostale nekretnine interesa baš i nema.
Cijene nekretnina u Hrvatskoj već su se jednom našle na udaru krize i pale i više od 600 eura po metru četvornom. Prema podacima Burze nekretnina, prosječne postignute cijene su, primjerice, prije 20 godina za Zagreb bile 1214 eura po metru četvornom, a na Jadranu 1008 eura i rasle su do vrhunca 2007., kada su zagrebačke koštale po kvadratu 2007 eura, a jadranske 1982 eura. Dvije godine kasnije izjednačile su se na 1900 eura, a potom su zagrebačke nastavile padati na 1520 eura u 2013. godini. Cijene jadranskih nekretnina još su se držale 2012. na 1960 eura da bi i one 2014. pale na 1573 eura, pa se potom počele oporavljati da bi 2017. porasle iznad 1700 eura na 1727 eura.
Nekretninama u Zagrebu cijene su 2015. kliznule na 1371 euro i od tada su počele rasti, da bi preklani premašile 1700 eura. Lani su prosječne postignute cijene jadranskih nekretnina bile 1932 eura, a zagrebačkih kvadrata 1783 eura. Ni Zagreb ni Jadran nisu se uspjeli vratiti na razine cijena nekretnina iz rekordne 2007. godine, tako da bi trebalo pitati one koji su tada podigli stambeni kredit kako su prošli ako su pokušali prodati stan i refinancirati kredit u vremenima dok su cijene nekretnina bile na najnižim razinama, 2014. ili 2015. godine.
Euro ipak pomaže
Problem je i to da je vrijeme nesigurnije nego ikad i stvari se mijenjaju brzo i ovise o pandemiji, ratu i inflaciji. Prije svake odluke je dobro raspitati se o svim mogućim troškovima i opcijama, izračunati koliko se isplati podići kredit ili ga refinancirati, računajući na troškove i eventualne buduće koristi skoče li cijene zaduživanju, kako ne bi poslije bilo ajme i kuku.
Ovog će mjeseca zbog obuzdavanja rekordne inflacije Europska središnja banka nakon dugo godina podignuti referentne kamate za 0,25 postotna boda, a onda će opet u posljednjem kvartalu ove godine podići kamate za 0,25 ili 0,50 postotnih bodova. To će dići Euribor i odraziti se na cijene svih kredita, novih i onih u otplati s promjenjivim kamatama vezanim uz tu europsku međubankarsku kamatnu stopu koja je godinama negativna. Hrvatska dogodine ulazi u eurozonu i eurom mijenja kunu, a kako se ulazak u eurozonu poklapa s najavljenim podizanjem kamatnih stopa, očekuje se da će kamate biti niže nego da je Hrvatska izvan eurozone, ali vjerojatno će biti veće nego sada.