Hrvatska je zadržala neslavno 60. mjesto na ljestvici svjetske konkurentnosti, prema rezultatima koje je u utorak objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne (IMD). U istraživanju konkurentnosti uspoređuje se 63 gospodarstva, a iza Hrvatske su u 2020. godini tek Mongolija, Argentina i Venezuela.
Od 20 indeksa koji su sastavni dio tog istraživanja, Hrvatska je na posljednjem mjestu u tri: tržište rada, poslovno upravljanje te stavovi i vrijednosti (po pitanju globalizacije, otvorenosti prema stranim idejama i fleksibilnosti prema izazovima, razumijevanja nužnosti ekonomskih i društvenih reformi te vrijednosnog sustava važnog za kompetitivnost).
Poredak
Na globalnoj ljestvici konkurentnosti Singapur je i dalje na prvoj poziciji, druga zemlja je Danska, a slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.
Kako stoje tranzicijske zemlje iz srednje i istočne Europe, one s kojima se zapravo možemo uspoređivati? Slovačka nam je jedina u blizini, na 57. poziciji. Rumunjska je na 51. mjestu, Bugarska na 48., Mađarska na 47., a Latvija na 41. mjestu. Najbolje se plasirala Estonija, na 28. poziciji, a slijedi Češka na 33., Slovenija na 35. i Poljska na 39. mjestu. Iste pozicije su od prošle godine, kao i Hrvatska, zadržale Češka, Mađarska i Bugarska, Poljska, Rumunjska i Slovačka pale su na ljestvici, a jedino je Slovenija poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.
Za Ivicu Mudrinića, predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, koji konstatira da stagniramo na ljestvici, “događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu potiču nadu da bi se mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene”.
Reforma pravosuđa
Jedan od kreatora SDP-ova gospodarskog programa, Zvonimir Mršić, mjesto Hrvatske na ljestvici konkurentnosti komentirao je ovako: “Imamo ogroman prostor za poboljšanja”. Smatra kako građani na izborima mogu odlučiti “između 60. mjesta i poboljšanja”.
Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika, bio je pak vrlo sarkastičan i poručio da su rezultati indeksa konkurentnosti iznad očekivanja. “Iskreno sam mislio da će nas prestići uvijek opasna Mongolija, a i Venezuela nam je za petama. Sustavan i predan rad Vlade, sindikata, komora i drugih institucija na provedbi temeljitih reformi konačno je počeo davati rezultate, a posebno sam ugodno iznenađen rezultatima reformi u pravosuđu gdje smo neopravdano već godinama prikovani na zadnje mjesto. Od Vlade, naravno, ne očekujemo da će dopustiti bilo kakvo ometanje u radu sa strane Udruge Glas poduzetnika i sličnih marginalnih skupina koje se zalažu za Hrvatsku 2.0 i budalaštine poput više rada, manjih poreza, više pravde i digitalizacije, te da će ustrajati u formiranju novih savjetodavnih tijela za konkurentnost i u borbi za daljnje jačanje birokracije i antipoduzetničkog mentaliteta. Naš najveći strah je da će nakon izbora u Vladu ući stručni i sposobni ljudi, koji bi mogli razvojnu politiku Hrvatske skrenuti s dobro utabanog puta.”
Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju i temelji se na statističkim podacima za 2019., napominju u hrvatskom Nacionalnom vijeću za konkurentnost, partneru IMD-a. Ljestvica uključuje 255 kriterija od kojih se većina odnosi na statističke indikatore, a ostalo na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.
Efekti pandemije koronavirusa nisu izraženi u ovom istraživanju jer su u pitanju stari podaci, a anketa gospodarstvenika samo djelomično uključuje utjecaj Covida-19 (primjerice, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu).
Fokus Hrvatska ima relativno dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. - 40. mjesto na ljestvici), zaključuju u NVK, a “razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja”. U područjima koja se kod nas često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije baš na samom začelju (52. - 55. mjesto), a od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike izdvaja se vrlo loša konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i osnovne infrastrukture, zaključuju u NVK-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....