Za razliku od Europske unije u kojoj je kapacitet solarnih elektrana lani povećan za gotovo 50 posto u odnosu na godinu prije te je instalirano 16 gigavata novih kapaciteta vjetroelektrana, u Hrvatskoj u istome razdoblju nije sagrađena niti jedna vjetroelektrana dok se iz sunčanih elektrana zadovoljava tek jedan posto potreba za električnom energijom, upozorili su iz Udruženja obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pogled na ove brojke, kažu naši sugovornici iz udruženja pri HGK, zorno prikazuje porazne posljedice nedovršene zakonske regulative o obnovljivim izvorima energije.
Čekanje na donošenje potrebnih propisa, podsjećaju, započelo je još 2015., a nada da će se to područje napokon zakonski urediti pojavila se 2021. godine s novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije. Pet stotina dana poslije, zaključuju naši sugovornici, zakoni su, nažalost, samo mrtvo slovo na papiru jer još nisu usvojeni temeljni provedbeni dokumenti potrebni za ulaganje u obnovljive izvore energije. Njihovo donošenje, dodaju, i dalje se odgađa.
"Energetska kriza iziskuje hitno djelovanje kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora i smanjila ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije te ublažio utjecaj volatilnosti cijena energenata. Krajnje je vrijeme da Vlada preuzme aktivniju ulogu i hitno donese Plan izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do 2030.", ističe predsjednik Udruženja OIE pri HGK Ivo Čović.
Kako proizlazi iz podataka Udruženja OIE, koje okuplja stotinjak tvrtki, svi predviđeni rokovi za donošenje podzakonskih akata su probijeni. Uredba kojom se trebaju definirati natječaji za energetska odobrenja, ključni dokument bez kojeg nije moguće krenuti u razvoj projekta, kasni godinu i dva mjeseca. Iako su već izrađena, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost Hrvatske energetske regulatorne agencije i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Izgubljeno vrijeme
Još prije šest mjeseci, kažu u Udruženju OIE, HERA je trebala donijeti cijenu priključenja na mrežu. Bez poznavanje te brojke, upozoravaju, nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Čekaju se i izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.
"Previše vremena je izgubljeno na čekanje propisa. I to u godini kada su se Vlade diljem svijeta fokusirale na osiguravanje energetske sigurnosti i kao glavnu mjeru smanjenja potražnje za ruskim plinom stavile ubrzanje zaokreta prema obnovljivim izvorima energije. Zahvaljujući iznimnim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, Hrvatska može postati izvoznik električne energije umjesto da troši milijune eura na skupu uvoznu energiju", komentira Aljoša Pleić, potpredsjednik Udruženja obnovljivih izvora energije HGK.
Neto uvoz električne energije Hrvatske, podsjetimo, u prosjeku godišnje iznosi oko 2500 gigavatsati, što čini oko 13,5 posto ukupne potrošnje električne energije.
Taj bi se udio potrošnje iz uvoza, napominju u Udruženju OIE, mogao zamijeniti izgradnjom novih solarnih elektrana kapaciteta oko 2200 megavata ili upola manje novih vjetroelektrana. Mogućnosti koje domaćoj energetici stoje na raspolaganju u elektranama na sunce i vjetar u Udruženju OIE ilustriraju i na primjeru potpunog ukidanja elektrana na ugljen.
Podsjećaju da je Hrvatskoj cilj to postići do 2033. godine te da je to ostvarivo u relativno kratkom roku, uz dodatno povećanje OIE kapaciteta.
S obzirom na još uvijek nedovoljno iskorištene potencijale OIE, napominju, te spremnost privatnog sektora na ovu vrstu ulaganja, Hrvatska bi mogla postati netoizvoznik električne energije. No, ističu, za to su potrebna jasna i poticajna pravila za ulaganje te investicije u nadogradnju i proširenje elektroenergetske mreže, kao preduvjeta svakog realnog puta dekarbonizacije.
Pionirski pothvati
Osim organizacije brojnih skupova, panela i sastanaka, Udruženje OIE poslalo je i zahtjev nadležnim državnim tijelima za osnivanje međuresorne radne skupine, kako bi se napokon donijeli i uskladili potrebni propisi te kreirao Akcijski plan za bržu provedbu projekata.
"Od svog osnutka, kada su projekti obnovljivih izvora energije bili tek pionirski pothvati, Udruženje OIE HGK promiče uklanjanje administrativnih prepreka, regulatornu predvidljivost i ubrzanje investicija u OIE kao jedini put prema energetskoj neovisnosti", kaže direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.
U Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK napominju kako fosilna goriva nisu odgovor na krizu prouzročenu istim tim gorivima. Apeliraju kako hvatanje u koštac s klimatskom krizom, krizom troškova života i krizom energetske sigurnosti zahtijeva agilnije traženje rješenja u čistoj energiji i proizvodnji na vlastitom teritoriju.