REPORT GOJKA DRLJAČE

Inflatorni udar u Hrvatskoj: Državni zavod za statistiku objavio najviši rast cijena u 13 godina

Zabrinjava rast cijena hrane i bezalkoholnih pića te prijevoza jer se radi o troškovima koje najsiromašnija kućanstva ne mogu izbjeći

Ilustrativna fotografija

 Davor Pongracic/CROPIX

Državni zavod za statistiku (DZS) u četvrtak je napokon objavio podatke o inflaciji za siječanj, što je zbog ruskog napada na Ukrajinu prošlo neopaženo, iako su cijene značajno nastavile rasti. U siječnju 2022. cijene su za 5,7 posto više nego u istom mjesecu 2021. godine.

No i pored nešto dužeg čekanja na inflacijske podatke u odnosu na naprednije zemlje, novi podaci statistike DZS-a potvrdili su ono u što smo sumnjali tijekom siječnja: ključni uzrok rasta cijena sad u RH više nisu samo cijene energenata, nego i cijene prijevoza (rast u siječnju +10,8 posto), hrane i bezalkoholnih pića (+9,4 posto), alkoholnih pića i duhana (+6,2 posto), pokućstva, opreme za kuću i troškova održavanja kućanstva (+5,0 posto) te kod restorana i hotela (+4,7 posto).

Posebno zabrinjavaju podaci o rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te prijevoza jer se radi o troškovima koje najsiromašnija kućanstva ne mogu izbjeći, kao niti troškove stanovanja, vode i električne energije koji su u siječnju narasli također značajnih 2,7 posto. Sad je očigledno kako se u Hrvatskoj, kao i drugim članicama EU, stvara inflacijska spirala.

Na mjesečnoj razini u siječnju najviši rast s 2,9 posto zabilježili su hrana i bezalkoholna pića. Jedini značajni pad cijena bilježi se u skupini odjeće i obuće (-12,9 posto), što ukazuje na moguće probleme tog biznisa, a ne samo na tradicionalna sniženja, kako to tumači DZS. Čini se, naime, kako dio potrošača slabije kupovne moći već mora planirati odricanja.

image

grafikon DZS-a koji pokazuje ključne promjene cijena u siječnju

image

grafikon koji pokazuje kako ovako snažan rast cijena nije zabilježen 13 godina

Iako podaci o inflaciji u RH počinju zvučati dramatično, hrvatsko gospodarstvo i dalje je točno na sredini inflacijskog prosjeka EU. Trenutačno se u siječnju u EU najviša inflacija bilježi u Češkoj (+8,8 posto), Estoniji (+11 posto) i Litvi (+12,3 posto). Najstabilnijim se pokazuju cijene u Švedskoj (+3,9 posto), Portugalu (+3,4 posto) i Francuskoj (+3,3 posto). Iako Francuska u siječnju ima najniži rast cijena, to je ipak puno više od ciljane inflacije Europske središnje banke (ESB) od +2,0 posto. Drugim riječima, inflacija čeka odgovor ESB-a, ali nije sigurno kad će on stići.

S obzirom da je RH jedna od najsiromašnijih članica EU, njoj će čak i prosječna europska inflacija predstavljati osjetno veći ekonomski i socijalni problem jer i teoretski i empirijski rast cijena najteže pogađa siromašnije.

Posebno zabrinjava to što će rat u Ukrajini sigurno djelovati proinflatorno u svim članicama EU.

image

grafikon Eurostata koji pokazuje stope rasta cijena u siječnju po u članicama EU

Službeno je podatke o inflaciji za eurozonu Eurostat objavio 17. veljače, a s projekcijama su izašli još u prvom tjednu veljače. Nejasno je hoće li se nakon što uđemo u eurozonu DZS prilagoditi toj brzini rada drugih statističkih institucija u Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. listopad 2022 04:46