Britanska središnja banka Bank of England podigla je kamatne stope za pola postotnog boda, na 1,75 posto, najvišu razinu od kraja 2008. godine. Uz taj ‘povijesni‘ potez, kojemu je cilj smanjiti inflaciju s očekivano rekordne razine od 13 posto na oko dva posto, objavljena je i neugodna perspektiva za britansku ekonomiju. U četvrtom tromjesečju ove godine, procjenjuje centralna banka, zemlja će ući u recesiju, a do kraja iduće godine BDP zemlje bit će smanjen za oko dva posto. To bi značilo najdužu recesiju nakon globalne financijske krize, ali ipak slabiju, kako od te krize iz 2008. godine, tako i od pada izazvanog pandemijom covida.
"Vraćanja inflacije na ciljanih dva posto ostaje naš apsolutni prioritet. Oko toga nema nikakvih dvojbi", poručio je guverner Andrew Bailey, ističući da su za sljedeći sastanak u rujnu sve opcije na stolu, u smislu daljnjeg rasta kamatnih stopa. Istodobno je pozvao zaposlene i poslodavce da se uzdrže od rasta plaća i usklađivanja s inflacijom jer bi to samo potaknulo dodatni rast cijena, na štetu najslabijih u društvu.
Kako se Britanci prilagođavaju novim okolnostima?
Prema najnovijoj anketi o troškovima života Ureda za nacionalnu statistiku, devet od 10 odraslih osoba u Velikoj Britaniji kaže da su im se troškovi života povećali jer je rastuća inflacija smanjila prihode kućanstava. Najčešći uzroci poskupljenjima bili su povećanje cijene u trgovini s hranom (94 posto), povećanje računa za plin ili struju (82 posto) i povećanje cijene goriva (77 posto). Više od trećine onih čiji su troškovi života porasli smanjilo je potrošnju na hranu i osnovne potrepštine, što je oko 16 milijuna ljudi.
Istodobnom, anketa pokazuje da je oko 24 milijuna ljudi smanjilo potrošnju energije u svojim domovima, a milijuni obitelji odustaju od potrošnje gdje mogu, troše ušteđevinu ili posuđuju više na kredit. Gotovo četvrtina ispitanika (oko 11 milijuna ljudi) kaže da je koristila štednju za pokrivanje troškova, a 13 posto (oko 6 milijuna ljudi) njih uzelo je više kredita nego inače.
Među brojnim proizvodima ili uslugama kojih se građani odriču, primjerice, pretplata je Netflix ili Amazon Prime Video. Između travnja i lipnja gotovo 800.000 britanskih kućanstava, navodi Guardian, otkazalo je pretplatničke streaming usluge videa na zahtjev. Iz Odbora za istraživanje gledanosti koje je provelo to istraživanje pojasnili su kako kućanstva ne pitaju zašto su odlučili dodati ili odustati od pretplate, "iako je naglo povećanje cijena energije u ožujku/travnju moralo biti katalizator za ljude da pregledaju sve svoje mjesečne izdatke."
Zabrinutost za budućnost dovela je i do pojave jedne neobične kampanje "Don‘t Pay UK", a koja poziva Britance da bojkotiraju plaćanje računa za struju u listopadu. Do sada se pozivu odazvalo 75.000 ljudi, ali pokret kaže da svaki dan dobiva nove članove.
"Jednostavno je", stoji u manifestu kampanje. "Zahtijevamo smanjenje računa za energiju na prihvatljivu razinu. Naša moć je da ćemo okupiti milijun ljudi koji će obećati da neće plaćati, ako vlada krene s još jednim velikim povećanjem 1. listopada."
U travnju je prosječni godišnji račun za plin i struju u Ujedinjenom Kraljevstvu skočio na oko 2.000 funti, s 1.400 funti u listopadu, nakon što je vlada uklonila ograničenje cijena. Ono što predvodnike kampanje osobito smeta jest činjenica da je su poskupljenja za kućanstva istodobno donijela vrtoglavi rast zarade energetskim tvrtkama: između travnja i lipnja BP je, primjerice, zaradio 6,9 milijardi funti, više nego trostruko u odnosu na isto razdoblje prošle godine.