Inflacija i rat smanjili prognoze: ‘BDP će ove godine rasti 3,7 posto, a iduće 3,2 posto‘

Glavni ekonomisti banaka očekuju da će BDP ove godine u prosjeku rasti 3,7 posto, a nagodinu 3,2 posto. Inflacija i rat u Ukrajini znatno su smanjili prognoze u odnosu na kraj prošle godine, kada je najavljen rast u ovoj godini od 4,6 posto, ali ekonomisti su ipak više optimistični nego što se to činilo proljetos.

"S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost", stoji u najnovijim HUB-ovim Izgledima u kojima mišljenje iznose četiri ekonomista banaka: Alen Kovač (Erste banka), predsjednik predsjednik Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka, Ivana Jović (PBZ), Hrvoje Dolenec (Zagrebačka banka) i Zrinka Živković-Matijević (RBA). Raspon očekivanja za ovu godinu, pak, kreće se od tek 3,3 posto do maksimalnih 4,1 posto, dok je za iduću godinu nešto uži, između tri i 3,7 posto.

Zbog inflacije, očekuju ekonomisti, osobna potrošnja će rasti sporije od ranijih predviđanja, a snažniji doprinos ekonomskoj aktivnosti ove i sljedeće godine donijet će investicije i izvoz. Pritom očekuju da će investicije rast po stopi 8,4 posto ove i 9,3 posto iduće godine, a izvoz 9,4 posto ove godine, uz važan doprinos povratka turizma na razine prije pandemije, te 6,8 posto nagodinu.

Uslijed neočekivano visoke i dugotrajne inflacija, navode, izostaje prelijevanje rasta na realne plaće, što će potrajati do kraja ove i početka sljedeće godine. Nominalne plaće u ovoj godini trebale bi rasti sedam posto, a iduće 6,2 posto, dok će inflacija, nakon kulminacije od 9,3 posto u ovoj godini, iduće godine usporiti na 4,2 posto. Istodobno, ekonomisti prognoziraju nastavak "razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7 posto ove i 6,2 posto sljedeće godine". Kako je okružje rasta i inflacije povoljno za državne financije, proračunski deficit moga bi se iduće godine smanjiti prema 2,5 posto BDP-a, a omjera javnog duga i BDP-a na 72 posto.

Koliko je realno da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti i u slučaju recesije europskog gospodarstva ili snažnijeg od očekivanog usporavanja ekonomije EU? Ekonomisti banaka su suglasni da gospodarstvo EU "hoda po rubu" i da su "rizici jako povećani", premda recesija još uvijek nije glavni prognostički scenarij. Ipak, ako se ona dogodi u EU, suglasni su da hrvatsko gospodarstvo "ima visok stupanj otpornosti. "Korištenje EU fondova i ulazak u europodručje uz rast rejtinga i smanjenje premije rizika otvara mogućnost da Hrvatska izbjegne recesiju u prognoziranom razdoblju", navode četiri ekonomista banaka.

Brojni analitičari u posljednje vrijeme upozoravaju da se Europa suočava s rastućim rizikom od recesije zbog povećanih cijena energenata i mogućeg prekida opskrbe iz Rusije. Prema prognozi Nomure, japanske investicijske banke, europsko gospodarstvo početi će se smanjivati ​​tijekom druge polovice ove godine, recesija će se nastaviti do ljeta 2023., s ukupnim padom BDP-a od od 1,7 posto.

Uz kontinuirane posljedice ruske invazije na Ukrajinu i povezano povećanja cijena hrane i energije, kao razloge recesije navode i brojne druge negativne okolnosti, uključujući pad potražnje SAD-a. Europsko gospodarstvo, vjeruju, doživjet će istu sudbinu kao i SAD, a to je recesija.