‘Imat ćemo puno posla da pretvorimo Zagreb u regionalni financijski centar‘

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ante Žigman, ostat će još jedan mandat na čelu nadzorno-regulatorne institucije zadužene za najveći dio hrvatskog financijskog sektora. Radi se o poziciji s vrlo intrigantnim opisom posla; za prvi mandat Ante Žigmana ne može se reći da nije bio obilježen krupnim izazovima, što nije čudno s obzirom na opseg odgovornosti – od mirovinskih fondova do osiguravatelja. No, to je razdoblje ipak prošlo bez krupnih afera s kakvima se suočio niz drugih institucija ili ministarstava. To ne znači da su izazovi prevladani…

U tjednu iza nas dobili ste novi mandat, kao i vaš uži tim. Što vam je, prema vašoj ocjeni, bio ključni izazov prvog mandata? S čime očekujete da ćete se hrvati u drugom?

- Bilo je mnogo izazova u prvom mandatu, a istaknuo bih izbijanje pandemije covida-19 i istodobno potres u Zagrebu te u Petrinji. Tijekom tog vremena bilo je potrebno osigurati likvidnost za investicijske fondove i osiguranja, što smo uspjeli uz pomoć HNB-a. Uz to, trebalo je raditi na financijskoj stabilnosti te osigurati kontinuitet poslovanja. Pred nama je velik posao regulacije i nadzora tržišta kriptoimovine. Moramo osigurati da investitori raspoznaju one koji su uredno licencirani od onih koji to nisu. Mislim kako ima jako puno onih koji love u mutnom i koji će nastaviti varati potrošače.

Još se ne smiruju polemike oko fonda u koji će obavezni mirovinski fondovi morati uložiti milijardu eura mirovinskih štediša. To je manji dio imovine u mirovinskim fondovima, ali, ipak, radi se o velikom novcu koji menadžeri mirovinskih fondova neće uložiti prema svom izboru nego prema nalogu države. Nije li to diskutabilno? Što ako se taj fond pokaže rizičnijim od očekivanja? Nije li logičnije odabir ulaganja prepustiti menadžerima fondova jer su im pravila investiranja ionako poprilično kruto postavljena? Kakav je vaš stav o tom pitanju?

Fond u koji obvezni mirovinski fondovi imaju obvezu ulaganja je priča s puno poluinformacija i netočnih informacija. Prvo, da bi mirovinski fondovi imali tu obvezu, potrebno je osnovati takav fond, a taj fond mora imati državnu garanciju. Za sve nas kao članove mirovinskih fondova to je najvažnija informacija. Dok se ne steknu uvjeti, mirovinski fondovi neće ulagati u fond koji spominjete. Nadalje, treba reći da se takvo ulaganje smatra istovjetnom ulaganju u obveznicu za koju uopće ne znamo u što država ulaže. S ovim fondom će se znati za što država želi dati garanciju, a pritom se osigurava veća diverzificiranost portfelja mirovinskih fondova koji su najviše izloženi državnim obveznicama. Cijelo vrijeme slušam kritiku stručne zajednice kako su mirovinski fondovi previše izloženi državnim obveznicama. Ovo je upravo način da se to smanji bez rizika za nas koji smo članovi mirovinskih fondova. Kada govorimo o prepuštanju ulaganja fond menadžerima, treba reći kako su mirovinski fondovi i danas izloženi investicijskim fondovima za koje nemaju garancije.

Nedavno je ministar financija Primorac na sastanku s bankarima pokrenuo ideju pretvaranja Zagreba u regionalni financijski centar. Vjerujete li da je tako nešto moguće? Bankari su navodno na sastanku pozitivno reagirali. Vi nadzirete još veći dio financijskog sustava, kojemu je imovina dosegla 111 milijardi eura. Je li preambiciozno očekivati tako krupan iskorak Hrvatske u europskom financijskom miljeu? Hanfa će, pretpostavljamo, aktivno sudjelovati…

Razvoj tržišta kapitala vrlo je važan za svaku ekonomiju, pa tako i za Hrvatsku. Kada govorimo o našoj razvijenosti, opremljenosti i sigurnosti, onda je naše tržište sigurno najrazvijenije u regiji. Mislim kako ideja ima smisla kada se pogleda infrastruktura koju imamo, a to su burza koja koristi europsku modernu platformu za trgovanje, zatim depozitorij odnosno SKDD, zatim namira odnosno CCP. Jedino što nam nedostaje je više prometa na burzi i više novih izdanja. U tom smislu širenje na regiju kako bi se povećali volumeni je sigurno dobar smjer. Mi kao regulator ćemo u svom nadzornom dijelu imati puno posla kada se ostvare planovi o Zagrebu kao regionalnom financijskom centru.

Nedavno je Hanfa bila pod udarom kibernetičkog napada. Internetska stranica kao i niz digitalnih usluga Hanfe nisu bili dostupni. No, iako je bilo jasno da je napadnuta sistemski važna institucija RH, javnost nije dobila previše informacija, osim da je pokrenuta istraga. Jeste li identificirali napadače? Kakvom su se tehnologijom koristili? Koliko je napad bio težak; jesu li recimo bili ugrožene baze podataka Hanfe i osjetljivi podaci…?

Kibernetički napadi postaju svakodnevica i mnoge institucije su dnevno pod raznim vrstama napada i pokušaja ulaska u sustav izvana kako bi se prouzročila šteta. Mi smo od početka bili vrlo transparentni i isti dan smo objavili priopćenje i onda tjedan dana nakon napada i drugo priopćenje vezano uz napad. Istraga je pokrenuta isti dan, obaviještene su sve relevantne institucije, podignuta je kaznena prijava. Istraga je okončana, međutim, rezultate istrage ćemo prvo podijeliti s relevantnim institucijama, a onda ćemo nakon toga izvijestiti javnost o detaljima. Mogu reći da su se služili vrlo sofisticiranom tehnologijom koja se koristi tek posljednjih šest mjeseci i da je riječ o profesionalcima.

Hrvatski mirovinski fondovi su tijekom dvije inflacijske godine pretrpjeli ozbiljan udar na vrijednost imovine. Jeste li u Hanfi i Ministarstvu financija izvukli kakve pouke? Primjerice, postalo je očigledno da su najviše stradali mirovinske štediše u najmanje rizičnim fondu, onome koji je trebao biti najsigurniji. Jeste li razmislili o promjenama pravila ulaganja u taj najmanje rizični fond, koji bi građani u pravilu trebali koristiti nekoliko godina prije odlaska u mirovinu?

Ovo je vrlo važno pitanje za mirovinsku štednju i potrebno ga je razjasniti. Dvije godine koje spominjete nisu relevantne za mirovinsku štednju koja traje u prosjeku trideset godina. U tom razdoblju štednja za mirovinu ima životni ciklus na koji se odgovorilo prije desetak godina osnivanjem kategorije fondova A, B i C. Naime, smatra se da mladi na početku ulaska u mirovinski sustav lakše mogu podnijeti rizičnija ulaganja jer imaju više vremena do umirovljenja i veću vjerojatnost da umanje i nadoknade eventualne gubitke. S druge strane članovi s duljim radnim stažom kojima je sigurnost ulaganja važnija od prinosa nemaju taj luksuz i trebaju biti u manje rizičnim fondovima. Specifičnost gubitaka iz 2022. godine događa se jednom u radnom vijeku i vjerojatno se neće tako skoro ponoviti. Treba reći da su hrvatski mirovinski fondovi u prošloj 2023. nadmašili gubitke iz 2022. godine, osim fondova kategorije C. Prošle godine je fond A imao prinos 15 posto, a B 10 posto, te C 4 posto, dok se prosječni prinosi od osnivanja kreću od 3,5 posto u C fondu do preko 7 posto u A fondu. Navedeni prinosi su viši od inflacije u zadnjih deset godina. Očito je kako su fondovi pokazali stabilnosti i otpornost te da mogu nadoknaditi gubitak i zaraditi unutar samo jedne godine nakon krize koja je pogodila cijeli svijet. Međutim, situacija nije jednaka za sve, pa su najviše bili pogođeni oni koji su odlazili u mirovinu tijekom pretprošle godine. Stoga je u novom zakonu koji je stupio na snagu početkom ove godine donesena izmjena koja ukida obvezno prebacivanje iz fonda B u fond C prije mirovine. Umjesto toga član fonda ostaje u B koliko dugo želi, a na osobni zahtjev može se prebaciti u fond C. Također je omogućeno postojećim članovima koji su u C fondu da se već danas prebace u fond B na vlastiti zahtjev bez troškova.

Najveći udjeličar Fortenove, Pavo Vujnovac, javno je najavio sigurni IPO odmah po refinanciranju. Je li IPO tako velike kompanije prevelik izazov za domaću burzu i domaće tržište kapitala? Imate puno iskustva i u procjeni kvalitete korporativnog upravljanja, standardima kompanija… Je li realno očekivati da se Fortenova pripremi za IPO sukladno svim standardima u roku od, recimo, godinu-dvije ili treba očekivati dulji period usklađivanja? Poznato je, naime, da bivši vlasnik nije previše mario za standarde upravljanja, pa je nepoznanica koliki je još posao pred Fortenovom po tom pitanju?

Svaki izlazak na burzu kroz javnu ponudu je izazovan posao, sjetimo se HT-a i INA-e. Međutim uz dobru pripremu i stručan tim smatram kako se taj posao može napraviti. Teško mi je komentirati kvalitetu korporativnog upravljanja za kompaniju koja nije na burzi, ali je zasigurno zahtjevno uspostaviti korporativno upravljanje za tako veliku grupu.

Što je s regulacijom kripto poslovanja? I u Hrvatskoj se pokazalo da je kripto u više slučajeva bio maska prevara, a ne vidimo niti u Sjedinjenim Državama ili EU da netko uspješno razvija kripto regulaciju.

Regulacija subjekata koji trguju kriptoimovinom jedan je od većih izazova koji stoje pred Hanfom. Velika većina onih koji danas ulažu u kriptoimovinu nisu sigurni u što ulažu. Vjeruju da ono što im je na ekranu mobitela njihova imovina. Najčešće su očekivanja onih koji kupuju kripto da će u kratkom vremenu ostvariti veliku zaradu. Međutim, stvarnost pokaže sasvim drugačiju sliku ulaganja u kripto kada se investitor želi vratiti u čvrstu valutu. Tu su najčešća dva rizika. Prvi je vezan uz ulaganja preko nepouzdanih pružatelja usluge koji investitora prevare tako da prikazuju na ekranu virtualnu imovinu, a kada investitor zatraži isplatu, onda nastanu komplikacije i uloženo se nikada ne vrati. Drugi važan rizik se odnosi na rizik promjene cijene kriptoimovine. Kripto ima najveću volatilnost od svih oblika imovine i prema tome predstavljaju veliku opasnost posebno za male investitore. Regulacija kriptoposlovanja je već započela i trenutno je vezana samo uz nadzor kako pružatelji kriptousluga upravljanju rizikom pranja novca. Stoga se danas moraju registrirati kod europskih regulatora kojima je taj posao dodijeljen, a u Hrvatskoj je to HANFA. Preporuka svima koji se žele baviti ulaganjem u kripto da provjere na web stranicama Hanfe ili nekog drugog regulatora u EU je li pružatelj usluge za kripto registriran za taj posao. Daljnje reguliranje kriptoposlovanja će ići u smjeru kako je danas regulirano poslovanje investicijskih društava. Očekujemo da će biti povećana zaštita investitora, ali samo onda kada ulažu preko licenciranih društva. Treba reći da nema zaštite od promjene cijene kripta, ali će se povećati zaštita od prevare.

Hrvatsku trenutačno trese više afera vezanih uz stanje u pravosuđu. Kako vi u Hanfi gledate na kvalitetu hrvatskog pravosuđa? Među poduzetnicima često čujemo da je ono jedan od najvećih poslovnih rizika u RH.

Nezahvalno je općenito komentirati rad i stanje u hrvatskom pravosuđu, ali se mogu osvrnuti na dio koji se odnosi na rad Hanfe. Najveći broj naših predmeta završava na upravnim ili prekršajnim sudovima. U kontekstu procesa na upravnom sudu treba reći da su naši slučajevi komplicirani jer se radi o vrlo zahtjevnoj tematici koja se odnosi na financije. Za nas je važno da suci koji rade na našim slučajevima imaju dodatnu edukaciju ili iskustvo iz područja financija. Nama se događa da isti sudac sudi slučajeve vezane uz sukobe interesa i slučajeve iz nadležnosti Hanfe. Stoga naši procesi traju dulje od očekivanog što nije dobro niti za nas niti za stranku. Prekršajni sudovi imaju nešto jednostavniji posao jer sude prema prekršajnim odredbama i na tom sudu procesi traju kraće.Istaknuo bih kako posljednjih godina imamo bolju uspješnost sudskih postupaka koje smo vodili čemu pridonosi naša bolja priprema.