Ima li Uber budućnost u Hrvatskoj?

Gotovo tri mjeseca domaća organizacija Ubera je bez šefa.

Još u siječnju, naime, domaća podružnica taksi platforme izdala je oglas za posao direktora Hrvatske. Tražila se osoba s osam godina iskustva u menadžmentu i razvijenom emocionalnom inteligencijom. Davor Tremac, direktor Ubera za jugoistočnu Europu, koji je tada još držao poziciju direktora za cijelu regiju, tvrdio je da to zapošljavanje ne ugrožava njegovu poziciju već da dobiva pomagača. Oglas je ubrzo uklonjen, a u ožujku je i Tremac napustio funkciju. Iako ništa nije potvrđeno, jer iz Ubera mjesecima dolazi samo gromoglasna tišina, nekolicina naših sugovornika uvjerena je da je s Tremcem, kao i s cijelom dotadašnjom garniturom njegovih pomoćnika, prekinuta suradnja.

Čekanje normale

Kako bilo, domaća organizacija trenutno je obezglavljena, a hoće li netko doći na tu poziciju ili će je pripojiti nekome od regionalnih direktora na raspolaganju, ostaje vidjeti. Sve je to na čekanju do povratka stvari u normalu.

No traženje šefa nije jedno što je obustavljeno. Kako neslužbeno doznajemo od nekoliko Uberovih partnera i vozača, dva su se velika plana pripremala prije epidemije. Jedan je bio lansiranje UberEATS-a u Zagrebu, njihova servisa za dostavu hrane. Dugo se najavljivala konkurencija Glovu i Woltu, ali se nikada nije realizirala, a onda je nastupio i lockdown i sve je zaustavljeno. Lansiranje te usluge, sudeći prema globalnim trendovima i rezultatima iz zemalja gdje je dostupna, vjerojatno bi bila dobra odluka. Prema Uberovom financijskom izvješću za prvo tromjesečje, prihodi UberEATS globalno su bili vrlo traženi i skočili za 89 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Prema nekim analizama, čak su preskočili prihode ostvarene vožnjama u ožujku.

Drugi, ambiciozniji plan domaće Uber operacije koji je propao bio je širenje Uberove taksi usluge iz Hrvatske u Srbiju, točnije Beograd. Nekoliko je domaćih Uberovih premium partnera čak osnovalo tvrtke u Srbiji, doznajemo, kako bi mogli raditi na tom tržištu. Započeli su potragu za vozačima, ali i tu je povučena ručna kočnica.

Goran Mehkek / CROPIX

Davor Tremac, bivši direktor Ubera za jugoistočnu Europu i Portugal

Dominacija na tržištu

Pribrojimo li svemu tome situaciju na globalnom planu, a to je rezanje 6700 radnih mjesta i zatvaranje više od 45 ureda diljem svijeta, uključujući i onaj u San Franciscu, opravdano je pitanje što se događa s taksi servisom koji je proteklih godina dominirao domaćim tržištem. Hoće li im ovo nanijeti fatalni udarac ili će se, kao i dosad, izvući?

Ova situacija nije osobito nova za kompaniju koja globalno nikada nije bila profitabilna. Taj su minus uvijek pravdali visokim ulaganjima u nove tehnologije, kao što je autonomna vožnja. Prema zadnjim objavljenim podacima za 2018., Uber je u Hrvatskoj ostvario 17 milijuna kuna prihoda, uz neto dobit od 941 tisuće kuna, a imao je i više od četiri tisuće vozača. Koliki je sada broj vozača, teško je spekulirati, ali prema procjenama naših sugovornika, broj se vjerojatno nije drastično mijenjao jer Uberovi vozači rade i na drugim platformama. Što se same uprave u zagrebačkom uredu Ubera tiče, prema javno dostupnim podacima tamo je bilo zaposleno šest osoba, a prosječna plaća bila je oko 20 tisuća kuna.

Da je sada jednostavno riječ o rezanju troškova i čekanju da kriza prođe, smatra većina naših sugovornika. Koronakriza je globalno zaustavila 80 posto Uberovih vožnji u ožujku. U međuvremenu, odluka je San Francisca da se prekinu sve marketinške aktivnosti u podružnicama i sve investicije. Posljednja su im ulaganja, usput rečeno, u druge tvrtke koje se bave vožnjom, poput singapurskog Graba i kineskog Didija, izbile 2,1 milijardu dolara. Sada bi, uz otpuštanje gotovo četvrtine svih zaposlenika u korisničkoj službi i administraciji, trebali uštedjeti barem 2,2 milijarde dolara godišnje.

Jesu li škare iz američke centrale podrezale i zagrebački ured, u ovom trenutku nije poznato. Iz zagrebačkog ureda tvrde da je Uberova operacija u Hrvatskoj sigurna, unatoč padu vožnji i još nepostojećem rukovodstvu. Situacija na terenu, što se Hrvatske tiče, kako smo doznali, u ožujku je bila još i gora od tih 80 posto.

- Moji vozači, svi do jednog, nisu vozili barem 50 dana u komadu dok je sve bilo obustavljeno. To znači da su nam prihodi bili nula kuna, odnosno čak smo imali i gubitak u održavanju hladnog pogona. Nisu niti imali koga voziti, a računao sam da mi je veći trošak benzina ako ih pustim da se vozikaju gradom nego da mi automobili stoje na parkingu - prepričao nam je jedan od Uberovih partnera.

Prema njegovim procjenama, na vrhuncu epidemije u Hrvatskoj vozilo je možda pet posto vozača. Oni koji “hrabri”. Najviše u Zagrebu, a na obali gotovo ništa. Vozači nisu imali posla pa su partneri dobrohotno vožnje nudili medicinskom osoblju. Ispostavilo se, doznajemo, da je ta “humanitarna” akcija zapravo bio nespretan pokušaj partnera da vozačima podignu rejting (Uberova aplikacija podešena je da prvenstvo vožnje dobije onaj s boljom ocjenom). Računali su da tako mogu navući bolje ocjene jednom kada se sve vrati u normalu. Njihova akcija nije dočekana s odobravanjem u Uber zajednici.

Nisu ugroženi

Stvari sada, prema svemu sudeći, idu nabolje. Sve je veći broj vozača na ulici, ali sudbina sezone, financijske uzdanice mnogih vozača, još je neizvjesna. Domaći taksisti nevoljko prognoziraju što ih može čekati u ljetnim mjeseci u kojima inače najviše zarađuju, ali činjenica je da će njihovi prihodi sada biti puno skromniji. Nekolicina Uber partnera uopće neće slati svoje vozače na jug kao što je do dosad bio slučaj, pričaju nam. Posla bi, pretpostavljaju, možda moglo biti u Istri gdje će turisti lakše doći.

Ipak, ostavimo li sezonu i trenutačnu krizu po strani, naš sugovornik Dražen Breglec, bivši državni tajnik za promet, a danas konzultant, govoreći o budućnosti Uberova poslovanja, smatra da ono nije ugroženo.

- Načelno, rezultati trenutnog poslovanja nikad nisu pokazatelj vrijednosti neke kompanije. Da je tako, Tesla bi, primjerice, već odavno propao. Moje je mišljenje da će, kako globalno, tako i u Hrvatskoj, jenjavanjem panike Uber postepeno vratiti svoje brojke na staro - govori.

Iako je Uber početkom svibnja u izvješću za prva tri mjeseca objavio da su se gubici kompanije povećali za 190 posto, na 2,9 milijardi dolara, Breglec kaže da ga više zabrinjava najava Ubera da će, tražeći uštede, obustaviti ulaganja u nove tehnologije poput autonomne vožnje.

- Mislim da bi za njih, ne ostvare li taj tehnološki skok, to moglo biti veći udarac od trenutačnih gubitaka zbog koronavirusa. Posebno ako upadnu u negativnu spiralu zbog koje bi mogli izgubiti povjerenje ulagača. Jer Uber, kao i tvrtke poput Tesle ili Rimca, imaju vrijednost u onome što se od njih u budućnosti očekuje, a ne u trenutačnim rezultatima - smatra i dodaje da nam u sljedećem desetljeću sasvim sigurno dolazi potpuni obrat u autoindustriji, a to je pojava samovozećih automobila. Tko prvi razvije tu tehnologiju za komercijalnu upotrebu, bit će neprikosnoveni vladar taksi tržišta.

Teške prognoze

Financijski analitičar Danko Sučević podsjeća na to da je dolazak Ubera na domaće tržište napravilo pravu malu revoluciju.

- Oni su napravili ogromnu korist za liberalizaciju domaćeg tržišta i taj model neće nestati dok god omogućava jeftiniju uslugu za korisnika. Međutim, njihov je poslovni model u početku bio na rubu zakona - govori Sučević.

No, prema njemu, to nije krivnja Ubera, već se država donošenjem “kompromisnog” zakona 2018. godine, kojim je Uber postao taksi služba, bezrazložno uplela u to tržište. Uberovi su vozači, kako se onda govorilo nelegalno pružali taksi usluge, a onda su novim zakonom i oni postali taksisti koji podliježu istim pravilima. Tako i oni danas na krovu automobila moraju imati oznaku “taksi”, vozači moraju imati licenciju, a automobili ne smiju biti stariji od sedam godina. Uzgred, to pravilo o starosti vozila vrijedi do iduće godine. Od 2021. pa nadalje automobili će morati biti mlađi od pet godina. Kako će tek to utjecati na tržište, pa i na Uber, teško je prognozirati.