Kako regulirati rad na daljinu te pritom uskladiti interese poslodavaca i radnika, odnosno kako stvoriti okvir koji koristi mogućnosti novih i dostupnih tehnologija te poboljšati produktivnosti, ali i doći do kvalitetnijeg balansa između rada i privatnog života radnika, teme se u o kojima će se razgovarati na okruglom stolu koji organiziraju Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikat naftnog gospodarstva i norveška udruga poslodavaca NHO organiziraju u utorak u Varaždinu.
Cilj im je, kažu, potaknuli raspravu o definiranju instituta rada na daljinu i pripremiti smjernice za izmjenu hrvatskog zakonodavnog okvira. Hrvatska. Naime, namjerava donijeti novi Zakon o radu tijekom iduće godine. Na okruglom stolu će sudjelovati i odvjetnik iz norveške udruge poslodavaca NHO s primjerom dobre prakse Henrik Munthe. U Norveškoj je, naime, također u tijeku proces detaljnijeg zakonskog definiranja rada na daljinu te će Munthe govoriti o smjeru u kojem se tamo ide. Kako je najavljeno, to uključuje obvezu poslodavaca da se savjetuju s radnicima i osiguraju pisane informacije o uvođenju rada na daljinu te mogućnost inspekcije rada da kontrolira i taj oblik rada.
U sklopu zajedničkog projekta DEVOTE- Developing of teleworking future (Budućnost rada na daljinu), nakon Varaždina će se okrugli stolovi održati u Splitu i Osijeku te završni u Zagrebu.
Kako navode organizatori, prema podacima Eurostata je tijekom 2020. u Hrvatskoj uobičajeno na daljinu (od kuće) radilo tek 3,1 posto zaposlenih dok je na razini EU taj udio iznosio 12,3 posto. No pandemija Covid-19 je ubrzala ovaj proces pa je, prema istraživanju Eurofonda, gotovo 30 posto anketiranih osoba u Hrvatskoj zbog koronakrize prešlo na rad na daljinu tijekom proljeća prošle gdoine, dok je tijekom ljetnih mjeseci više od 30 posto anketiranih radilo „od kuće“ (+5 posto na drugim lokacijama), iako ih prije krize više od 75 posto nikada nije iskusilo takav način rada.