Osim što su Vladi RH uputili prijedloge mjera za ublažavanje utjecaja kojeg će na poslovanje poduzetnika imati enormno povećanje cijena električne energije, Hrvatska udruga poslodavaca u analizi stanja tržišta napravila je i analizu mjera koje su gospodarstvenicima ponudile brojne druge europske zemlje. Analiza tako navodi primjere osam europskih zemalja koje su ozbiljno shvatile da će povećanje cijena električne energije imati drastičan utjecaj na poslovne rezultate poduzetničkog sektora i koje su tome odlučile doskočiti, svaka na različiti način.
Među tim zemljama su i naši susjedi Slovenci koji su, prema analizi HUP-a, uveli potpore za poduzetnike čija visina ovisi o udjelu troškova električne energije u operativnim troškovima korisnika i neto prihoda od prodaje. U Sloveniji se tako, stoji u HUP-ovom dokumentu, subvencionira povećanje troška energije od 40 posto u odnosu na 2021. godinu, i to u maksimalnoj visini do 60 posto štete korisnika od povećanje cijene energije, a potom je privremeno ukinuta naknada za regulirani dio energije te su uvedene posebne subvencije za poljoprivredu.
Set mjera dosta je detaljno razradila i Njemačka – imali su od početka godine tri seta mjera koje su uključivale smanjenje poreza na benzin i dizel za gospodarstvo, subvenciju troškova za posebno pogođene tvrtke, proširili su program državnih jamstava te napravili cijeli niz mjera koje su dio Zakona o poreznim olakšicama među kojima su i ukidanje naknade za OIE od srpnja 2022., povećanje neoporezivog paušalnog iznosa za zaposlenike za 20 posto, povećanje neoporezivog djela dohotka, povećanje naknade troškova prijevoza i mnoge druge.
Beskamatni kredit Grčka je pak od siječnja ove godine uvela subvenciju u iznosu od 30 eura po Mwh dok je od ožujka industrijskom sektoru subvencija povećana na 65 eura po MWh. Zanimljiv je i primjer Češke koja je malim i srednjim poduzećima suočenima s povećanjem računa za energiju za više od 100 posto ponudila državno jamstvo s kamatom od nula posto za podmirenje operativnih troškova, a donijeli su i poseban paket za energetski intenzivne industrije kojima se ustupaju beskamatni krediti državnih financijskih institucija ili kredita poslovnih banaka uz državno jamstvo. Dodatno,Češka je nakon ruske invazije na Ukrajinu ukinula cestovne trošarine na automobile, autobuse i kamione do 20 tona te je istodobno ukinuta obveza dodavanja skupljeg biodizela u benzin dizel.
Navodi se i primjer Finske – ta je država, među ostalim, uvela nižu stopu profesionalnog dizela za prijevoznike te je povećala naknadu troškova prijevoza zaposlenicima, a umanjena je i obveza distribucije biogoriva za 7.5 postotnih bodova za 2022. i 2023. godinu koje će koristiti profesionalnim i privatnim vozačima. Također, uveden je dodatni paket ulaganja u vodik i baterije.
Mjere za gospodarstvenike pripremili su i uveli i Bugari. Prvi paket pomoći gospodarstvenicima išao je od 22. listopada 2021. godine kad su poduzeća dobila potporu od 55 eura po Mwh za period od dva mjeseca, a od konca prošle godine uslijedio je novi paket kojim se nadoknađuje 75 posto povećanja cijene električne energije iznad praga od 95 eura za MWH, ali ne više od 30 posto stvarne prosječne mjesečne potrošnje do maksimalno 128 eura za MWh. Dodatno, 10. veljače bugarski je parlament usvojio novi proračun s paketom ublažavanja ekonomskih posljedica rasta cijena struje i plina čime će Bugarska utrošiti 476 milijuna eura za potporu poduzetništvu.
Belgija je pak odabrala put zabrane jednostranih izmjena energetskih ugovora kojima bi dobavljači energije mogli samostalno povećati predujam, a određeni porezi i naknade za plin i električnu energiju zamjenjuju se trošarinama koje Vlada može prilagoditi kako bi kompenzirala varijacije u cijeni energije, stoji u analizi.
Stagnacija plaća Austrija je pripremila pak dvije milijarde eura za smanjenje poreza i naknada zaposlenicima, a do sredine 2023. trajat će smanjenje naknada iz regulatornog djela cijene prirodnog plina i električne energije, i to u iznosu od 90 posto naknada. Također, za povećanje naknade troškova prijevoza osigurano je dodatnih 400 milijuna eura.
Analiza HUP-a pokazala je da trošak električne energije predstavlja najznačajniji energent za 80 posto poduzeća, a da je cijena struje kod 40 posto njih porasla za više od 100 posto, dakle duplo. Dodatno, 30 posto poduzeća u HUP-ovom upitniku izjavilo je kako će odustati od investicija zbog rasta troškova uslijed povećanja cijena energenata, a predviđa se i stagnacija novog zapošljavanja kao i stagnacija ili pad nominalnih plaća, kao neizravan negativan učinak na BDP kroz smanjenje osobne potrošnje.