Smanjenje opterećenja poreza na dohodak jedna je od prvih stvari koje će hrvatski poduzetnici tražiti od novog saziva hrvatske Vlade. Svako porezno rasterećenje korak je u dobrom smjeru, stav je Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), a pritom je posebno važno osigurati porezno rasterećenje primanja visokokvalificiranih stručnjaka, objašnjavaju.
HUP se tako prije svega snažno zalaže za smanjenje poreznog klina na srednje visokim i višim bruto plaćama na razinu najkonkurentnijih članica Europske unije. Smatraju da je ključno rasteretiti plaće visokokvalificiranih čiji poslodavci mogu neposredno utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti.
Smanjenje poreza na rad omogućilo bi građanima da samostalno donose odluke kako trošiti svoje prihode te bi značajno pridonijelo konkurentnosti poduzetnika i rastu gospodarstva, uvjereni su domaći poslodavci.
"Može se učiniti više"
S prvim danom 2024. na snagu je stupila porezna reforma, a najveće promjene zbile su se oko oporezivanja dohotka, i to u dijelu obračuna poreza i doprinosa na plaće zaposlenika. Povećan je neoporezivi iznosa regresa, božićnica i uskrsnica na 700 eura, nagrade za rad na 1129 eura, a dnevnice s 26 na 30 eura.
Također poduzetnik od ove godine radniku može isplatiti neoporezivih 1400 eura za novorođeno dijete. Povećane su i neoporezive pomoći koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, otpremnina za mirovinu i otpremnina za otkaz. No stav je poduzetnika da se može učiniti više.
- Ista razina dohotka trebala bi se oporezivati istim poreznim stopama, bez obzira na izvor tog dohotka. Iako je posljednjim reformama Vlada RH utjecala na smanjenje poreza za najniža primanja, što pozdravljamo, uvjereni smo da je potrebno smanjenje poreza na dohodak potrebno provesti za srednje visoke i više bruto plaće kako bismo ostali atraktivni stručnjacima koji najviše mogu pridonijeti razvoju gospodarstva i ubrzati približavanje Hrvatske razvijenijim članicama EU - tvrdi Mihael Furjan, predsjednik HUP-a i predsjednik Uprave Plive.
Upravo će rasterećenje visokokvalificiranih pojedinaca, koji najlakše pronalaze bolja radna mjesta u drugim zemljama EU, utjecati na ubrzanje rasta produktivnosti prijeko potrebnoj Hrvatskoj, stav je Furjana.
Kao rješenje predlažu usklađivanje poreza na dohodak s pet najkonkurentnijih članica EU, koji je čak 10 postotnih bodova niži od aktualnog hrvatskog poreznog klina koji na više plaće iznosi 42,5 posto.
- S obzirom na sve veći problem nedostatka radne snage u Hrvatskoj povezan s izrazito radno-intenzivnom strukturom ekonomije, možemo očekivati daljnje pogoršanje radi usporavanja rasta produktivnosti te kontinuirano niže prosječne stope fertiliteta. Nastavno na negativne trendove kojima svjedočimo posljednjih godina u smislu smanjenja radne populacije do 2030. godine očekuje se jačanje potrebe za stranim radnicima koja bi mogla doseći 400-500 tisuća, tj. petina radne populacije - elaborira Furjan.
Kako bi što bolje odgovorili na rastuće potrebe, osim smanjenja poreza na rad, nužna je modernizacija Zakona o radu u smjeru zaštite radnika umjesto radnog mjesta, promocije fleksibilnih oblika zapošljavanja i jednostavnijih propisa, smatraju hrvatski poslodavci.
- Problem nedostatka radne snage može se rješavati i na domaćem tržištu povećanjem stope radne aktivnosti i zaposlenosti, naročito mladih, povećanjem participacije žena, kao i većim udjelom radne snage s tercijarnim obrazovanjem u cilju bržeg rasta produktivnosti. Pametnim politikama na tržištu rada te u obrazovnom i mirovinskom sustavu, hrvatske godišnje potrebe za dodatnom stranom radnom snagom do 2030. mogle bi pasti na 20 - 25 tisuća godišnje - dodaje Furjan.
HUP se zalaže i za fleksibilnije uređenje privremenih i povremenih poslova jer bi se time olakšalo zapošljavanje tijekom raznih manifestacija i evenata.
Rad nedjeljom
Poslodavci će od nove Vlade tražiti i reviziju Zakona o radu kojim se zabranjuje rad nedjeljom, odnosno gdje se trgovcima daje na pravo da odaberu samo 16 nedjelja u godini tijekom kojih će raditi.
Smatraju da velik broj izuzeća od zabrane rada nedjeljom potiče stvaranje "novih formata". Ako se i tolerira situacija brojnih iznimaka, onda bi među izuzetke trebalo uključiti i male trgovine, a posebno one vezane uz turizam, objašnjavaju. Smatraju da takvo rješenje rezultira time da se brojne trgovine registriraju za djelatnosti kojima se inače ne bave, a sve da bi prodavale proizvode za koje su se registrirali.
Među argumentima kod donošenja odluke Ustavnog suda istaknuto je kako se dobrim planiranjem namirnice mogu kupiti dan ranije, no otvara se pitanje zašto se na isti način ne tretiraju i druga dobra. Također, navedena je briga o balansu između privatnog i poslovnog života, dok u drugim objektima nedjeljom normalno rade zaposlenici, a trenutno zbog pritiska i tri puta više njih nego inače. Nedjeljom se radi u brojnim djelatnostima kao što su kafići, restorani, hoteli, benzinske crpke i kladionice.
Novim zakonskim rješenjem trebalo bi dati mogućnost poduzetnicima da sami odaberu hoće li raditi nedjeljom, kao i osnažiti državne institucije i inspekcije da imaju kapaciteta provedbe kontrole i primjerenog kažnjavanja zloupotrebe obveze većeg plaćanja za rad nedjeljom. Tako bi radnici mogli sami birati poslodavca, ovisno o tome je li odabrao raditi nedjeljom ili ne.
- Vjerujemo da bi rad nedjeljom trebalo regulirati potrebama na tržištu umjesto birokratskim restrikcijama. Radnici koji rade nedjeljom trebali bi za svoj rad biti adekvatno nagrađeni, što povećava troškove poslodavaca koji bi sami odustali od takvog rada ako nije profitabilan - zaključuje Furjan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....