HTZ širom otvara vrata turistima iz azijskih država: Nakon Japana, otvara se i ured u Kini

Već je uobičajeno vidjeti turiste s Dalekog istoka u predsezonskim mjesecima u svim većim gradovima diljem zemlje, posebice u Zagrebu, na Plitvicama, u Dubrovniku, a njihov će broj idućih godina rasti jer im je Europa omiljena daleka destinacija. Hrvatska turistička zajednica stoga je intenzivirala svoje aktivnosti na tom tržištu te će otvoriti ured u Kini, nakon što ga je godinama imala u Japanu.

Pulski Uniline, jedna od najvećih hrvatskih putničkih agencija, već neko vrijeme ima svoje urede u Šangaju i Seulu jer su mu daleka tržišta jedan od najbrže rastućih segmenata poslovanja. U njima su radi lakše komunikacije zaposlili domaće ljude. Xin Hua Zhang glavni je Unilineov čovjek za Kinu, a Kim Kwang-Hyun zadužen je za Seul.

- Lani je u inozemstvo putovalo više od 135 milijuna kineskih turista, koji su ostvarili promet veći od 260 milijardi dolara. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da oni postaju najmoćniji i najrelevantniji faktor promjena u svjetskom turizmu - kaže nam Xin Hua Zhang, hrvatski zet koji u našoj zemlji živi i radi 12-ak godina.

Azijska razvojna banka predviđa da će do 2030. Kina imati oko 1,1 milijardu stanovnika. Imajući u vidu činjenicu da, prema dostupnim podacima, samo oko 10 posto kineskih građana raspolaže putovnicom, može se očekivati da će vrlo brzo njih oko 200 milijuna godišnje putovati u inozemstvo. No, sve veći broj njih u inozemstvo putuje individualno.

- Stoga je budućnost dalekoazijskih tržišta, a posebno kineskog, za svjetski turizam, pa i za hrvatski, veoma obećavajuća. Mogla bi biti još i bolja uvedu li se lakši i brži vizni režim (Brazil, primjerice, kineskim gostima odmah daje vizu na pet godina), interni hotelski televizijski kanali i općenito više turističkih i ostalih informacija na kineskom jeziku ili pak jednostavnih stvari poput posluživanja tople vode kod svakog obroka. To su možda mali, ali itekako važni detalji za goste iz Kine - ističe voditelj ureda Unilinea u Šangaju. Prema njegovu iskustvu, za Europu je posebno važno da kineski građani uglavnom putuju u nju izvan sezone. U Hrvatskoj je 2017. boravilo malo manje od 200 tisuća kineskih turista s ostvarenih više od 290 tisuća noćenja.

Od 50 milijuna Južnokorejaca, čak 25 milijuna njih putuje svih 12 mjeseci u godini.

- Tri ključna životna cilja svakog Korejca su kuća, obrazovanje i putovanja u inozemstvo, a pritom odabir destinacije ovisi o četiri stvari - prirodnim ljepotama, bogatoj kulturi i povijesti, prepoznatljivosti lokacije te povoljnoj klimi. Korejci žele učiti o povijesti zemalja u koje dolaze kako bi se dodatno obrazovali i inspirirali. U Hrvatsku ih godišnje doputuje oko 400 tisuća, što je gotovo dva posto ukupnog stanovništva. Kad je, pak, riječ o trajanju boravka, u Europi najčešće ostaju 12 dana. Ako su u Hrvatskoj, posjete i susjedne zemlje - Sloveniju, Češku, Mađarsku i Austriju, ali i Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu - ističe voditelj Unilineova ureda u Seulu, koji je došao na studij art managementa u Prag, gdje je među prvima stekao licencu za turističkog vodiča za strance. Ondje je više godina radio za korejske touroperatore, a prije tri godine došao je u pulsku putničku agenciju.

Što se tiče kineskih gostiju, najveći interes vlada za četiri destinacije - Zagreb, Plitvice, Split i Dubrovnik.

- Kineski se gosti ovdje opredjeljuju za povijesne gradove i prirodne ljepote. Lani smo krenuli oprezno, a ove godine planiramo udvostručiti promet u odnosu na 2017. Moram pritom naglasiti da je većina Unilineovih gostiju iz Kine oduševljena hrvatskom gostoljubivošću. Dojmovi kineskih turista su izvrsni - oni vole hrvatsku gastronomiju, čist zrak i nezagađeni okoliš. Ono što ih najviše oduševljava i što rado preporučuju svojim prijateljima su prirodne ljepote tj. posjeti hrvatskim nacionalnim parkovima. Internet je sastavni dio života kineskih ljudi koji provedu više od tri sata dnevno pretražujući ga. Forume i blogove najčešće prate oni u dobi od 40 i više godina, a mladi vole komunikaciju putem društvenih mreža kao što su WeChat i Weibo, navodi glavni Unilineov čovjek za Kinu.

Uniline je iz Koreje lani doveo u Hrvatsku 40 tisuća korejskih turista, a u ovoj godini u toj agenciji očekuju porast od čak 20 posto.

- Ključni impuls za dolazak Korejaca u Hrvatsku bilo je snimanje reality show-a 'The Romantic in Croatia' 2012. godine. Show je, doslovce rečeno, potaknuo brojne skupine mladih Korejaca da krenu u potragu za ljubavlju u više hrvatskih destinacija. Nastavilo se snimanjem serije 'Noonas over Flowers', u kojoj nekoliko poznatih korejskih glumica putuje Hrvatskom s ruksakom na leđima. Serija koja je emitirana od kraja studenog 2013. do siječnja 2014. ubrzo je postala najpopularniji turistički dokumentarac u Koreji. Iduća dva reality showa snimana su u 2015. godini - priča nam Kim Kwang-Hyun te dodaje da je Hrvatska za Korejce postala obavezna destinacija poput najpoznatijih europskih.

- Siguran sam da bi broj dolazaka bio znatno veći da postoje izravne aviolinije između Južne Koreje i Hrvatske. Korejci žele i traže turističke sadržaje tijekom cijele godine, ali i komunikaciju i upute u hotelskim i ostalim sadržajima na svojem jeziku. Prebrodimo li te prepreke, siguran sam da je daljnji uspjeh na ovom tržištu zagarantiran - navodi glavni Unilineov čovjek za Koreju.

Zanimljivo je da i Kinezi i Korejci jako vole šoping, a posebno vole trošiti na hrvatsku kozmetiku.

- Zanimaju ih kvalitetna odjeća i obuća te prirodna kozmetika. U međunarodnim se razmjerima ocjenjuje da prosječni kineski turist troši gotovo dvostruko više od svjetskog prosjeka. Zamjećujemo u posljednjih nekoliko godina da je kod kineskih turista na cijeni hrvatska prirodna kozmetika. Nismo provodili detaljnija istraživanja, ali kad uzmemo sve u obzir, iz naših svakodnevnih kontakata proizlazi da se potrošnja kreće oko 50 eura dnevno - kaže šef Unilinea u Šangaju. Korejci, pak, troše između 80 i 90 eura po danu.

- Zanimljivo je da su skloni kupovanju premium brendova i hrvatske prirodne kozmetike - zaključuje Kim Kwang-Hyun.