Europa je, općenito gledajući, kontinent čije zemlje imaju najbolje mirovinske sustave na svijetu. Među deset najboljih tako se smjestilo čak sedam europskih zemalja - Nizozemska, Island, Danska (tri zemlje s najboljim indeksom), Finska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Kada se, pak, pogledaju podaci za pojedinačne zemlje, jasno je da u velikom dijelu Starog kontinenta još uvijek ima prostora za poboljšanje. Istraživanje Mercer CFA Institutea Hrvatsku je smjestilo na 27. mjesto u konkurenciji od 47 svjetskih zemalja koje pokrivaju 64 posto svjetske populacije. Vrijednost ukupnog indeksa hrvatskog mirovinskog sustava je 62,3 (od maksimalno 100).
U obzir su uzeta tri faktora - adekvatnost, održivost i integritet mirovinskih sustava. Adekvatnost je faktor koji se odnosi na prednosti i dizajn sustava, državne potpore i ušteđeni iznos. Održivost objedinjuje mirovinsko osiguranje, demografske pokazatelje, javne rashode, državni dug i ekonomski rast. Treći faktor je integritet, koji se odnosi na regulaciju, upravljanje, zaštitu, komunikaciju i operativnih troškova. Hrvatska ima najbolji indeks po pitanju integriteta (79,3), a adekvatnost (57,1) i održivost (56,0) znatno su slabije ocijenjene. Istraživanje sugerira kako bismo trebali poraditi na tri područja - povećati ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove, povećati potporu najsiromašnijim umirovljenicima, ali i povećati sudjelovanje radne snage u mirovinskim fondovima.
Većina europskih zemalja uključenih u izvješće dobila je ocjenu dobar. Prema izvješću, potrebno je samo nekoliko poboljšanja u Finskoj, Norveškoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj, Irskoj, Belgiji, Portugalu i Njemačkoj. S druge strane, Hrvatska se uz Francusku, Španjolsku, Italiju, Austriju i Poljsku smjestila u kategoriju zemalja koje imaju velike rizike ili nedostatke koje treba riješiti.
- Prosječna starost stanovništva nastavlja rasti na mnogim tržištima. Inflacija i rastuće kamatne stope stvorili su novu tržišnu dinamiku koja postavlja značajne izazove za mirovinske planove. Ovo su samo neki od sve složenijih izazova s kojima se mirovinski fondovi suočavaju, a koji značajno utječu na umirovljenike - istaknula je Margaret Franklin, predsjednica i izvršna direktorica CFA Institutea.
Budući da je prošle godine Hrvatska prvi put ušla u analizu, za nju nema usporedbe s prethodnom godinom, no podaci općenito pokazuju da je prosječna vrijednost ukupnog indeksa blago porasla.
Na dnu ljestvice su Indija, Filipini, Argentina, Turska i Tajland, koji su dobili dovoljno bodova samo za "prolaznu ocjenu", što pokazuje da bez ikakvih poboljšanja postoje ozbiljne sumnje u učinkovitost i održivost mirovinskih sustava tih zemalja.
Osim identificiranja najboljih svjetskih mirovinskih sustava, izvješće ispituje potencijal umjetne inteligencije (AI) za poboljšanje sustava mirovinskog i socijalnog osiguranja i pružanje bolje kvalitete života ljudima u mirovini.
- Širenje umjetne inteligencije unutar operacija i odluka upravitelja ulaganja moglo bi dovesti do učinkovitijih i bolje informiranih procesa donošenja odluka, što bi potencijalno moglo dovesti do većih stvarnih povrata ulaganja članovima mirovinskog plana. Umjetna inteligencija također ima potencijal poboljšati angažman članova i pomoći pojedincima u donošenju dugoročnih odluka o svojim financijskim odlukama - komentirao je viši partner u Merceru i glavni autor studije David Knox.
Umjetna inteligencija nosi i rizike, pa naglašavaju da su snažno upravljanje i jasna odgovornost važni kako bi mirovinski fondovi zadržali dugoročno povjerenje svojih članova.