Podaci Eurostata

Hrvatska u skupini zemlja EU-a s izrazitijim rastom javnog duga u drugom tromjesečju

Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pao javni dug Portugala
Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo upravlja s oko 500 milijuna kuna imovine, prenesenih doznaka iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondovae, prenesenih doznaka iz obveznih i dobrovoljnih fondova
 Foto: Davor Pongračić / Hanza Media

Hrvatska se svrstala u skupinu zemalja Europske unije koje su u drugom tromjesečju bilježile izrazitije povećanje javnog duga u odnosu na prethodna tri mjeseca, pokazuje u utorak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.

Bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 76,4 posto i veći je za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju Eurostatovi podaci. Veći su rast duga od Hrvatske na tromjesečnoj razini u razdoblju od travnja do lipnja bilježili samo Cipar, za četiri postotna boda, te Litva, za 2,1 postotni bod, i Finska, za 1,8 postotnih bodova.

Najviše je u odnosu na prethodno tromjesečje pao javni dug Portugala, za 2,5 postotnih bodova, te Grčke, za 1,9 postotnih bodova, i Irske, za 1,6 postotnih bodova. Ukupno je u drugom tromjesečju javni dug porastao u 10 zemalja EU-a, a smanjen je u njih 16. U Španjolskoj i Francuskoj bio je nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Mađarska i Slovenija s najvećim padom duga na godišnjoj razini

U odnosu na drugo prošlogodišnje tromjesečje bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u u Hrvatskoj je u razdoblju od travnja do lipnja bio manji za 0,3 postotna boda. Sličan blagi pad duga bilježila i Danska, za pola postotnog boda. Najviše je na godišnjoj razini smanjen javni dug u Mađarskoj i Sloveniji, za po 5,2 postotna boda. Slijede Austrija i Portugal s padom javnog duga za 4,7 odnosno 4,5 postotnih bodova.

Najviše je u promatranom razdoblju porastao ciparski javni dug, za 6,4 postotna boda. Slijede Grčka s 2,7 postotnih bodova većim dugom i Italija gdje je uvećan za dva postotna boda. Ukupno je osam članica EU-a bilježilo povećanje javnog duga u drugom tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje dok je u njih 20 on smanjen, navodi Eurostat.

Najviši dug u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Najvišu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u među članicama EU-a na kraju lipnja prema Eurostatovim podacima bilježila Grčka, od 180,2 posto. Na drugom je mjestu Italija s javnim dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 138,0 posto, a na trećem Portugal s 121,2 posto.

Daleko najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila je u drugom tromjesečju Estonija, od 9,3 posto BDP-a. Slijede Luksemburg i Bugarska s 20,3 odnosno 20,4 posto.

Manji dug u EU

Na razini Europske unije javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju drugog tromjesečja 80,5 posto i smanjen je za 0,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje. U odnosu na drugo tromjesečje 2018. manji je za 1,1 postotni bod, navode u Eurostatu.

U eurozoni je javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca i iznosio je 86,4 posto. U razdoblju od siječnja do ožujka iznosio je 86,5 posto. U odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje smanjen je za 0,9 postotnih bodova. Najveći su udio u dugu opće države u EU i u eurozoni na kraju lipnja imale državne obveznice, 81,6 odnosno 80,8 posto. Na drugom su mjestu krediti s udjelom od 15,6 posto u eurozoni, te 13,7 posto u EU. Udio depozita i valuta iznosio je 4,7 posto javnog duga u EU, te 3,6 posto u eurozoni, izvijestio je Eurostat.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:49