Strateško planiranje, ograničavanje broja dolazaka, cjenovna segmentacija turista i preusmjeravanje na druge lokacije u vršnim dijelovima sezone glavni su alati za održivi turizam koje u svojoj analizi destinacijama preporučuje konzultantska kuća Boston Consulting Group.
Naime, interes za turizam raste i ove bi godine mogao nadmašiti pretpandemijsku godinu, a Hrvatska je u novu turističku sezonu ušla s čak 150 tisuća više prijavljenih ležajeva, upozorava Lucija Vidiš Roić iz BCG-a. U međuvremenu se čeka donošenje pravilnika temeljenih na novom Zakonu o turizmu, čime je dodatno naglašena hitnost uvođenja mjera dobrog upravljanja koje bi turizam u Hrvatskoj učinile održivim.
U sektoru turizma, dobro upravljanje znači pronalaženje puta koji balansira između mogućnosti ekonomskog rasta s održivošću okoliša i potrebama lokalnih stanovnika. A mnoga turistička odredišta u svijetu već poduzimaju mjere u svojoj borbi protiv posljedica prekomjernog turizma. Primjerice, Amsterdam je najavio zabranu novih hotela, Venecija je ograničila veličinu turističkih grupa na 25 osoba, Bali je uveo porez od deset dolara za strane turiste, japanski grad Kawaguchiko postavio je barijeru da bi spriječio gužve na popularnom mjestu za selfije s pogledom na planinu Fuji. Mnoga druga mjesta, uključujući američku državu Havaje, trenutačno razmatraju turističke pristojbe i druge restriktivne mjere.
"Za etabliranje održivog turizma, zemlje će morati prioritetno planirati strategije, imajući u vidu da je za mnoge turizam strateški važan za poticanje rasta BDP-a, stvaranje novih radnih mjesta i diverzifikaciju gospodarstva, a za mnoga mala i srednja poduzeća je turizam osnovni izvor prihoda. Da turizam i dalje jest važan i da će nastaviti biti bitan dio svjetske ekonomije, govore statistike o tome da su putovanja i turizam činili devet posto globalnog BDP-a, čak 9,9 bilijuna dolara u 2023., i zapošljavali oko 330 milijuna ljudi. Do 2034. se predviđa da će industrija narasti na 11 posto globalnog gospodarstva i zapošljavati 450 milijuna ljudi, zbog rasta srednje klase u zemljama nižeg ekonomskog standarda. U 2023. međunarodna potrošnja na putovanja i turizam porasla je za 33,1 posto na 1,63 bilijuna dolara, dok je domaća potrošnja porasla za 18 posto na gotovo pet bilijuna dolara", ističe Vidiš Roić.
Stručnjaci BCG-a predlažu pristup sličan strategijama industrije potrošačkih dobara, na način da se turističke destinacije segmentira kao glavne, sekundarne i nekonvencionalne. Zatim bi trebale procijeniti kapacitet tih destinacija za prihvat putnika i sukladno tome rasporediti turiste po zemlji tijekom godine, što bi pomoglo distribuciji vršne sezone u održivije turističke periode.
I donositelji odluka u hrvatskom turizmu trebali bi razmisliti o sljedećim konkretnim rješenjima.
Prvo je upravljanje kapacitetima, od ograničavanja broja dolazaka, preko dodatnih naknada za posjetitelje, do poreza. Lokalne samouprave mogu razmotriti naplatu ulaznica dnevnim posjetiteljima, što bi moglo potaknuti dolaske više turista koji ostaju preko noći i učiniti njihov boravak korisnijim za lokalne zajednice. Nadalje, ulaznice mogu biti skuplje za popularna turistička mjesta, a jeftinije za ona s manje posjetitelja. Sljedeća je mogućnost ograničavanje ulaza putem lutrije ili kvota, koje mogu dodatno pomoći u kontroli broja turista koji dolaze u popularna odredišta istovremeno. Neki američki nacionalni parkovi, na primjer, imaju dobro razvijene mjere kontrole gužvi i koriste lutrije za upravljanje brojem putnika na određenim stazama.
Sljedeće je upravljanje razmještajem turista. Osim standardnih putničkih paketa, putničke agencije treba poticati da promoviraju atrakcije izvan uobičajenih staza, a moguće i izraditi itinerare i preporuke koje potiču posjete manje poznatim područjima.
"Digitalizacija u turizmu također nudi značajne mogućnosti upravljanja destinacijama, personalizacijom ponuda na temelju digitalnih podataka mogu preusmjeravati goste s destinacija koje su preopterećene u vrhuncu sezone. Dobar je primjer grad Firenca koji ima aplikaciju koja posjetiteljima predlaže rute i atrakcije na temelju trenutačne turističke potražnje. Kako bi se smanjio stres kod lokalnog stanovništva i povećala svijest turista o običajima na destinaciji, moguće je turiste educirati o tome kako se ponašati na lokacijama kulturne baštine i kakav je lokalni bonton. Tu je i poticanje korištenja licenciranih lokalnih turističkih vodiča, što je još jedan način kako pomoći stranim putnicima da imaju autentično iskustvo putovanja na način koji poštuje lokalne zajednice, i to je nešto na čemu već godinama inzistira i Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske", zaključuje Vidiš Roić.