Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodarstava svijeta prema globalnoj konkurentnosti, pokazalo je izvješće Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Time je, kako je priopćilo to vijeće, poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu što je najveći pomak u regiji koji je neka zemlja napravila.
- Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske - istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Vijeća.
Istraživanjem je obuhvaćeno 99 posto svjetskog BDP-a i 94 posto svjetske populacije, a ove je godine Singapur proglašen najkonkurentnijom zemljom na svijetu. Slijede ga SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.
Svjetska su gospodarstva, pojasnili su u Vijeću, rangirana na ljestvici konkurentnosti prema svojem Indeksu globalne konkurentnosti 4.0 koji stavlja naglasak na četvrtu industrijsku revoluciju i inovacije koji promiču nove poslovne modele i ubrzavaju rast. Indeks, naime, identificira prednosti i nedostatke svake pojedine ekonomije te pomaže odrediti bitna područja za poboljšanja i pratiti napredak.
Pritom se metodologija temeljila na analizi 12 stupova konkurentnosti: institucije, infrastruktura, primjena ICT-a, makroekonomska stabilnost, zdravlje, vještine, tržište proizvoda, tržište rada, financijski sustav, veličina tržišta, poslovna dinamika i kapacitet za inovacije. Dodatno, stupovi konkurentnosti grupirani su u četiri skupine: poslovno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacijski ekosistem.
Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći pomak Hrvatska je ostvarila u stupu makroekonomske stabilnosti gdje se našla na 43. mjestu, što je skok za 63 mjesta u odnosu na prošlu godinu. Uz to, u odnosu na 2018. Lijepa naša bolje je rangirana u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.).
S druge strane, zabilježen je pad u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustav (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.).
Kao i prošlih godina, priopćilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska je najlošija u efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenju vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoći zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženju kvalificirane radne snage (137.) te zapošljavanju i otpuštanju radnika (136.).
Dodatno, izvješće je pokazalo, kako tvrde u Vijeću, da ukidanjem administrativnih procedura, stvaranja ozračja pravne sigurnosti te smanjenja davanja poduzetnika vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu.
- Za osnaživanje inovacijskog ekosistema politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja kako bi se razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju inovativnih proizvoda i usluga - kazali su u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.
Komentar HGK-a
Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, mjerena Globalnim indeksom konkurentnosti koji izrađuje i objavljuje Svjetski gospodarski forum, ocijenjena je 63. pozicijom od 141 zemlje. Iako je time napredovala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, ostala je najlošije ocijenjena članica EU.
Druga najlošije ocijenjena članica, Grčka, bila je za četiri mjesta bolja od Hrvatske, a najlošije ocijenjene članice iz tzv. nove Europe, Rumunjska i Bugarska, bile su za 12 (Rumunjska), odnosno 14 (Bugarska) mjesta bolje od Hrvatske. Poboljšanjem ranga Hrvatske smanjilo se njezino zaostajanje za ostalim članicama EU u odnosu na prošlu godinu kada je druga najlošija članica Grčka bila bolja za 11 mjesta. Najkonkurentnijim članicama EU ocijenjene su Nizozemska (na 4. mjestu) i Njemačka (na 7. mjestu), a od članica iz tzv. Nove Europe Estonija (31.) i Češka (32.). Hrvatska je bila najbolje rangirana u području Infrastruktura (32.), a najgore u području Poslovna dinamika (101.).
Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu Hrvatska je napravila u području koje je bilo najlošije ocijenjeno prošle godine. Radi se o području Makroekonomska stabilnost gdje se Hrvatska poboljšala za čak 63 mjesta (sa 106. na 43. mjesto). Upravo je ovako velik napredak u ovome području Hrvatskoj omogućio poboljšanje ukupnoga ranga za pet mjesta, jer je zapravo u većini područja zabilježeno pogoršanje ranga. Naime, od 12 područja koja se ocjenjuju, u njih sedam Hrvatska je bila rangirana lošije nego prošle godine. Najveći je negativni pomak (s 81. na 101. mjesto) ostvaren u području Poslovna dinamika koje je postalo i najlošije ocijenjeno područje.
Veći negativni pomak ranga ostvaren je i kod područja Tržište proizvoda (za 15 mjesta) i područja Kapacitet za inovacije (za 10 mjesta). Područje Kapacitet za inovacije ujedno je i ono koje najviše zaostaje za tzv. idealnim stanjem (nalazi se na samo 38% idealnog stanja) i to bez promjene u odnosu na prošlu godinu.
Iz ovogodišnjeg izvještaja o konkurentnosti iščitava se da je potrebno uložiti puno više napora u oblikovanju okruženja za poticanje i implementaciju inovacija i rasta poslovne dinamike te unapređenju konkurentnosti na domaćem tržištu i poboljšanju efikasnosti i kvalitete institucija odnosno usluga javnoga sektora.