Hrvatska ponovo među zemljama EU-a s najvećim padom duga iskazanog udjelom u BDP-u

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u u prvom se tromjesečju smanjio zahvaljujući kontinuiranom oporavku gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je ponovno među zemljama s najvećim padom, pokazalo je izvješće Eurostata.

Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju ožujka ove godine 87,8 posto. Na kraju prosinca 2021. iznosio je 88,1 posto, izračunao je europski statistički ured.

U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u u prvom je kvartalu iznosio 95,6 posto, smanjivši se za 0,1 postotni bod u odnosu na četvrto tromjesečje 2021. godine.

U prva tri prošlogodišnja mjeseca u EU je iznosio 92,3 posto, a u eurozoni je bio izjednačen s BDP-om.

Niži dug iskazan udjelom u BDP-u, kako u odnosu na prethodna tri mjeseca tako i u odnosu na isto razdoblje lani, odražava na oba područja oporavak gospodarskih aktivnosti, navodi se u izvješću.

Grčka i dalje na čelu

Među zemljama EU-a najveći je javni dug iskazan udjelom u BDP-u i na kraju ožujka bilježila Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.

Slijedi Italija gdje je bio veći za 52,6 posto od BDP-a, a blizu su ponovno Portugal i Španjolska, s javnim dugom većim od BDP-a za 27 odnosno za 17,7 posto.

U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju ožujka 342,5 milijardi kuna, što je odgovaralo 77,3 posto BDP-a. Krajem prosinca 2021. iznosio je 343,6 milijardi kuna, što je odgovaralo 79,8 posto BDP-a.

Krajem ožujka 2021. iznosio je 340,9 milijardi kuna, što je odgovaralo 90,1 posto BDP-a.

Najnižu razinu javnog duga bilježila je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju Estonija, od 17,6 posto. Blizu su ponovo bili Luksemburg i Bugarska, s 22,3 odnosno 22,9 posto.

Najveći pad u Grčkoj i Litvi

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prvog tromjesečja u 19 zemalja EU-a niži u usporedbi s prethodna tri mjeseca, a najviše se smanjio u Grčkoj i Litvi, za četiri postotna boda.

Slijedi Danska, gdje je smanjen za 3,7 postotnih bodova.

Hrvatska je zabilježila pad javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u za 2,5 postotnih bodova u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Blizu su i Irska i Bugarska, s padom za 2,2 postotna boda.

U Njemačkoj, najvećem gospodarstvu, javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjen je za 1,1 postotni bod.

Veći javni dug iskazan udjelom u BDP-u bilježilo je osam zemalja, na čelu s drugim i trećim najvećim gospodarstvom, onim Francuske i Italije, za 1,9 odnosno 1,8 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje.

Porastao je i na Cipru i Malti, te u Austriji, Češkoj, Mađarskoj i Sloveniji.

Hrvatska među tri zemlje s najvećim padom

U 24 zemlje EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju ožujka ove godine manji nego u istom razdoblju godine ranije.

U odnosu na prvo tromjesečje u 2021. najviše se smanjio u Grčkoj i na Cipru, za 20 odnosno za 16,1 postotni bod.

Slijedi Hrvatska, čiji je javni dug iskazan udjelom u BDP-u u prvom tromjesečju ove godine bio manji za 12,8 postotnih bodova nego u istom razdoblju prošle godine, navodi Eurostat.

Sličan pad bilježio je i Portugal, za 12 postotnih bodova, a skupina zemalja s najizrazitijim padom uključuje i Sloveniju, Belgiju, Dansku, Španjolsku i Irsku.

Veći javni dug iskazan udjelom u BDP-u u odnosu na prvo tromjesečje lani bilježile su samo Slovačka, Rumunjska i Malta, navodi europski statistički ured.