Eurostat

Hrvatska po rastu troškova rada po satu u drugom tromjesečju pala ispod EU prosjeka

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj porasli su u razdoblju od travnja do lipnja 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Ilustracija
 Profimedia, Zuma Press - News

Rast troškova rada po satu u Hrvatskoj znatno je usporio u drugom tromjesečju, kliznuvši ispod prosjeka Europske unije, pokazuje u petak objavljeno izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

Kalendarski prilagođeni troškovi rada po satu u Hrvatskoj porasli su u razdoblju od travnja do lipnja 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvom su tromjesečju uvećani 4,3 posto, objavio je Eurostat.

Pritom su troškovi plaća porasli 2,8 posto, nakon 4,9-postotnog rasta u prva tri ovogodišnja mjeseca. Troškovi doprinosa smanjeni su pak jedan posto, u usporedbi s 0,8-postotnim rastom u prethodnom tromjesečnom razdoblju. Uslužni sektor bilježio je najveći rast ukupnih troškova rada po satu, za 2,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U industriji porasli su 1,7 posto. Građevinski sektor ponovo je bilježio pad troškova rada, za 5,0 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prva su tri ovogodišnja mjeseca smanjeni 4,8 posto. Troškovi plaća također su u Hrvatskoj najviše porasli u uslužnom sektoru, za 3,3 posto. Slijedi industrija s povećanjem troškova plaća za 2,3 posto.

U građevinskom sektoru troškovi plaća smanjeni su 4,4 posto. Građevinski sektor bilježio je i najveći pad troškova doprinosa, za 8,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Slijedi industrija s padom troškova doprinosa za 2,2 posto. U uslužnom su sektoru gotovo stagnirali.

Rumunjska ponovo s najvećim rastom troškova rada

Daleko najveći rast ukupnih troškova rada po satu ponovo je u drugom tromjesečju zabilježila Rumunjska, za čak 12,4 posto. Slijedi Bugarska s 11 posto, Slovačka s 10,6 posto i Mađarska s 10,1 posto višim troškovima rada po satu.

Najblaže je pak povećanje ukupnih troškova rada po satu u razdoblju od travnja do lipnja bilježio Portugal, za 0,9 posto. Slijede Malta s 1,1 posto, Finska s 1,5 posto te Italija s 1,6 posto većim ukupnim troškovima rada po satu.

Istu stopu rasta troškova rada kao i Hrvatska bilježila je Nizozemska a u skupini su Danska, Grčka i Francuska s 2,4 odnosno 2,1 i 2,0 posto višim troškovima rada nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Blago ubrzan rast troškova na razini EU-a i eurozone

Na razini Europske unije kalendarski prilagođeni ukupni troškovi rada po satu porasli su u drugom tromjesečju za 3,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U prvom su tromjesečju prema revidiranim podacima Eurostata uvećani za 2,7 posto.

Time su pratili tempo rasta plaća dok su doprinosi uvećani 3,0 posto.

Uslužni i graditeljski sektor u EU bili su pritom gotovo izjednačeni u rastu ukupnih troškova rada po satu, za 3,3 odnosno 3,1 posto. U industrijskom sektoru troškovi su porasli za 2,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

U eurozoni su ukupni troškovi rada po satu u drugom tromjesečju porasli 2,7 posto na godišnjoj razini, nakon revidiranog 2,5-postotnog rasta u prethodnom tromjesečju.

Jednako su na području jedinstvene valute bili uvećani i troškovi plaća, za 2,7 posto, kao i u prethodnom tromjesečju, što je ujedno najviša stopa njihova rasta otkada je Eurostat počeo objavljivati te podatke 2010. godine.

Troškovi doprinosa porasli su 2,9 posto, nakon revidiranog 2,1-postotnog povećanja na početku 2019.

I u eurozoni je uslužni sektor prednjačio najsnažnijim rastom ukupnih troškova rada po satu, za 2,9 posto. U građevinskom sektoru porasli su 2,4 a u industriji 2,1 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:54