Hrvatska narodna banka smanjila očekivani rast BDP-u 2022. godini s 4,1 na 3,2 posto

Hrvatska narodna banka (HNB) u osnovnom scenariju smanjuje očekivani godišnji rast realnog BDP-u 2022. godini s 4,1 posto projiciranih u lanjskom prosincu, na 3,2 posto, a usporavanje rasta ponajprije očekuje zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu.

U priopćenju s današnje sjednice Savjeta HNB-a, kaže se kako HNB ocjenjuje da raspoloživi visokofrekventni podaci upućuju na ubrzanje rasta realne aktivnosti u prvom tromjesečju, premda bi se godišnja stopa rasta mogla smanjiti u odnosu na prethodno tromjesečje.

"U ostatku godine očekuje se usporavanje gospodarskog rasta, ponajprije zbog nepovoljnih neizravnih i izravnih ekonomskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu", kažu u HNB-u.

Podsjećaju pritom da su cijene energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu skočile i postale volatilnije.

Pod pretpostavkom razmjerno kratkog trajanja rata u Ukrajini te postupne normalizacije cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu, HNB je u osnovnome scenariju smanjio očekivani godišnji rast realnog BDP-u 2022. godini s 4,1 posto projiciranih u lanjskom prosincu, na 3,2 posto.

Što se tiče inflacije, ona je, kako se navodi, nastavila ubrzavati na početku godine kao posljedica visokih cijena energenata i drugih sirovina, zatim poremećaja u lancima opskrbe zbog kojih su poskupjeli određeni poluproizvodi (primjerice poluvodiči) te visokih vozarina.

Na razini cijele 2022. godine inflacija bi po ocjeni HNB-a mogla u prosjeku iznositi 5,4 posto (nakon 2,6 posto u 2021. godini).

Snažan oporavak ekonomske aktivnosti u prošloj godini rezultirao je znatnim smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u na 79,6 posto na kraju 2021., a u prva dva mjeseca tekuće godine primjetno je blago smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje lani. U 2022. godini HNB u osnovnom scenariju očekuje daljnje poboljšanje nominalnog proračunskog salda i smanjenje duga opće države.

Zbog rasta cijena energenata HNB u tekućoj godini očekuje manji višak na tekućem i kapitalnom računu nego prošle godine, ali će se i dalje zadržati na razmjerno visokoj razini od pet posto BDP-a.

Okončava se sanacija Sberbanka

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je donio i odluku kojom se okončava postupak sanacije nad Sberbank d.d.-om u sanaciji.

Sanacija okončava danas u 23:59:59 sati.

Prijenosom dionica na novog dioničara i imenovanjem sanacijske uprave provedene su sve sanacijske mjere potrebne da bi se likvidnosna situacija te banke stabilizirala i spriječio daljnji odljev depozita te su na taj način prestali postojati razlozi za nastavkom postupka sanacije nad bankom, kažu u HNB-u.

Pritom je Savjet HNB-a donio odluku o izdavanju suglasnosti da Tadija Vrdoljak obavlja funkciju predsjednika uprave, a Ognjen Brakus i Boris Bekavac funkcije članova uprave Sberbank d.d. nakon okončanja postupka sanacije.

Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici raspravljao i o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio projekciju monetarne politike za razdoblje od 2022. do 2025. godine. Na dnevnom je redu također bilo izvješće o stanju bankovnog sustava za 2021., a usvojena je i odluka o financijskim izvještajima HNB-a za 2021.

Savjet HNB-a donio je danas i nekoliko drugih odluka te je među ostalim donio rješenje kojim se izdaje odobrenje da Privredna banka Zagreb pripoji PBZ stambenu štedionicu.