Hrvatska napokon uvodi e-račun u javnu nabavu, moguće su uštede veće od 2,6 milijardi kuna

Vlada je u Sabor uputila prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, a kako ističe ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, moguće su uštede veće od 2,6 milijardi kuna.

Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se direktiva Europskog parlamenta te se za sve obveznike javne nabave uvodi obveza zaprimanja elektroničkog računa u postupcima javne nabave i to od 1. prosinca 2018. godine, kao i obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine.

Ministar Horvat napominje da zakon predstavlja jednu od mjera Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, a glavni cilj mjere i zakona je stopostotno izdavanje i zaprimanje e-računa u javnoj nabavi.

Kako navodi, u postupcima elektroničkog fakturiranja prednosti za izdavatelje e-računa su manji administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu te naposljetku, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu.

Također, troškovi obrade e-računa znatno su manji u odnosu na troškove obrade papirnatog računa, a kako ističe ministar, dodatne, osjetno veće ušteđe, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.

"Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, a to za RH predstavlja uštedu veću od 2,6 milijardi kuna", istaknuo je Horvat.

Napominje da je za omogućavanje razmjene e-računa na državnoj i lokalnoj razini potrebno osigurati transportnu infrastrukturu u obliku centralne platforme za komunikaciju i interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu e-računa.

Predmetna platforma će omogućiti komunikaciju i interkonekciju između javnih i sektorskih naručitelja i dobavljača, što predstavlja gotovo više od 12,5 milijuna konekcija prilikom razmjene e-računa.

Horvat podsjeća da je zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi i uredbom o organizacijskim i tehničkim standardima, za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu Financijska agencija (Fina) definirana kao jedan od središnjih djelitelja usluga, a ovim se nacrtom zakona proširuje njena uloga kao informacijskog posrednika na zaprimanje i slanje elektroničkih računa.