Za obavljanje bankarskih usluga, 58 posto klijenata u Hrvatskoj koristi internetsko bankarstvo, što je neznatno ispod prosjeka EU koji iznosi 59,7 posto. S udjelom većim od 90 posto, predvode Finska, Danska i Nizozemska, a iza Hrvatske su, primjerice, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska. Tako pokazuje najnovija analiza HUB-a pod nazivom "Doprinos banaka rastu i razvoju u Hrvatskoj", u kojoj se ističe da su investicije banaka u nove tehnologije omogućile "poboljšanje ponude koja je zaslužna za dobar položaj Hrvatske u usporedbi s drugim članicama EU prema korištenju interneta za obavljanje bankarskih usluga".
U deset godina prije pandemije, objašnjava HUB, gustoća tradicionalnih poslovnica je opadala, a gustoća bankomatske mreže rasla. U tom razdoblju hrvatske su banke razvile "jednu od najgušćih bankomatskih mreža u Europskoj uniji".
Kamatna marža
Tako Hrvatska na 100.000 odraslih stanovnika ima 126 bankomata, a više ih imaju samo dvije zemlje, Austrija (169) i Portugal (161). Kada je riječ o poslovnicama, prema podacima HNB-a, u deset godina njihov je broj pao s 1227 na 812.
No, nakon 2020. godine, usporedo s promjenama navika potrošača, smjenom generacija i smanjenom sklonosti uporabe gotovog novca, objašnjava HUB, uslijedio je trend pada potražnje za gotovinom i bankomatskim uslugama. Transakcija internetskim i mobilnim bankarstvom po stanovniku na mjesečnoj razini u Hrvatskoj lani je bilo sedam, što joj je osiguralo mjesto na sredini ljestvice, u društvu s Austrijom i Slovenijom, a predvodi Litva s 24 transakcije.
"U sljedećem desetljeću digitalizacija će gotovo potpuno preuzeti distribucijske kanale bankarskih proizvoda i usluga. Hrvatske banke su spremne na to zahvaljujući investicijama u nove tehnologije", ističe se u analizi koju za HUB radi Arhivanalitika.
Otkako je počeo trend rasta kamatnih stopa, najčešći je prigovor da banke brže i više dižu kamatne stope na kredite nego na depozite. Tako je kamatna marža porasla s 2 posto u 2022. na oko 2,8 posto u ovoj godini. HUB, pak, objašnjava da je oporavak neto kamatne marže uslijedio nakon dugog razdoblja pada, "ali najmanje je tome pridonijela neto kamatna marža u poslovima sa stanovništvom (koja je pala) i poduzećima", već je prirast rezultat odnosa s financijskim institucijama.
Zbog tehnoloških promjena i brzog rasta produktivnosti bankarstvo se proteklih godina značajno izmijenilo. Broj zaposlenih je u dugoročnom padu, od 2016. godine pao je 10,6 posto, što je oko europskog prosjeka (-10,2 posto).
Broj zaposlenih
Visoka produktivnost u sprezi s ulaganjima u tehnologiju, objašnjava HUB, "rezultat je ranog procesa internacionalizacije hrvatskog bankarskog sustava, koji je počeo oko 2000. godine". Od 21 banke u zemlji, njih 11 članice su međunarodnih bankovnih grupacija s udjelom u aktivi od oko 89 posto, što sustav čini stabilnim, konsolidiranim i zrelim, koji je sposoban odgovoriti na izazove članstva Hrvatske u europodručju i poslovanja na jedinstvenom tržištu bankarske unije.
Dok banke ponovno privlače pozornost visokom dobiti, u HUB-u se ukazuje i na njihove druge odlike: da je bankarski sektor "najproduktivniji" u gospodarstvu i da ima najveću dodanu vrijednost po zaposlenom. Iako banke stvaraju oko 3 posto BDP-a, njihov utjecaj na gospodarsku aktivnost i standard znatno je veći. Pritom se navodi da su udjeli banaka u kapitalu i rezervama gospodarstva gotovo 10 posto. Prema omjeru ukupnih depozita i BDP-a od gotovo 80 posto, "Hrvatska je sličnija Italiji i Austriji nego zemljama s kojima dijeli sličan stupanj razvoja".