Hrvatska među zemljama Europske unije s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Javni dug na razini Europske unije i eurozone mjeren udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem je kvartalu 2019. godine blago smanjen u odnosu na prethodna tri mjeseca a Hrvatska se svrstala među zemlje EU-a s najvećim padom, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Na kraju trećeg tromjesečja 2019. godine, bruto dug opće države na razini EU-a iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 80,1 posto, što znači da je za 0,3 postotna boda niži u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Jednako toliko smanjen je i u eurozoni, skliznuvši na 86,1 posto BDP-a, pokazuju izračuni europskog statističkog ureda.

Hrvatska je prema najnovijim podacima Eurostata krajem trećeg kvartala 2019. imala javni dug u visini 74,9 posto BDP-a, odnosno za 1,2 postotna boda manji nego u drugom tromjesečju. Time je, uz još osam zemalja, izdvojena u skupinu onih s najvećim padom udjela duga u BDP-u na tromjesečnoj razini. Isti je pad zabilježila i Češka.

Daleko najveći pad duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježio je Cipar, za 9,2 postotna boda. Slijedi Malta s padom udjela duga iskazanog udjelom u BDP-u za 2,3 postotna boda, Nizozemska s 1,7 postotnih bodova, te Irska, Grčka i Finska, sa smanjenjem u rasponu od 1,3 do 1,5 postotnih bodova. Udio duga u BDP-u ostao je nepromijenjen u Njemačkoj, a povećan je u četiri zemlje.

Najviše je porastao u Rumunjskoj, za 1,4 postotna boda. Slijedi Francuska s 0,9 postotnih bodova, te Slovenija i Bugarska, s povećanjem udjela duga u BDP-u za 0,4 odnosno 0,2 postotna boda. Na kraju trećeg tromjesečja prošle godine najviši je udio duga u BDP-u imala Grčka, od 178,2 posto. Slijede Italija sa 137,3 posto, Portugal sa 120,5 posto, Belgija sa 102,3 i Francuska sa 100,5 posto. Daleko najniži udio duga u BDP-u imala je Estonija, od 9,2 posto.

Izraženiji pad udjela duga u EU na godišnjoj razini

U odnosu na treći kvartal 2018. udio duga u BDP-u na razini EU-a smanjen je za 1,2 postotna boda. U eurozoni je pao za 1,1 postotni bod. U Hrvatskoj je udio duga u BDP-u u usporedbi s trećim kvartalom 2018. uvećan za svega 0,1 postotni bod, pokazali su izračuni Eurostata. Pored Hrvatske manji udio duga u BDP-u nego u istom razdoblju prethodne godine bilježilo je još šest zemalja EU-a, a veći njih 21.

Rumunjska predvodi i po rastu udjela duga na godišnjoj razini, za 1,4 postotna boda. Slijede Litva, Francuska i Italija s povećanjem duga iskazanog udjelom u BDP-u u rasponu od jedan do 1,2 postotna boda.

Najviše je smanjen na Cipru, za 10,1 postotni bod. Slijedi Portugal, s udjelom nižim za pet postotnih bodova, Irska, gdje je smanjen za 4,7 postotnih bodova, te Austrija i Grčka, sa 4,5 odnosno 4,1 postotni bod manjim udjelom duga u BDP-u u odnosu na godinu ranije.

Deficit nepromijenjen u EU i eurozoni

Sezonski prilagođen proračunski deficit na razini 28-članog EU--a, promatran kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), u trećem je kvartalu 2019. godine iznosio 0,9 posto, kao i u prethodnom tromjesečju. U 19-članoj eurozoni iznosio je 0,7 posto BDP-a, kao i prethodna tri mjeseca, pokazuje izvješće.

Blago je pak na oba područja uvećan u odnosu na isto razdoblje godine ranije, za 0,2 postotna boda u EU te za 0,1 postotni bod u eurozoni, pokazuju izračuni europskih statističara. Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviši je deficit u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Rumunjska, od 4,9 posto iskazano udjelom u BDP-u. Najveći višak bilježile su Bugarska i Danska, od 2,4 odnosno 2,3 posto.

Podaci za Hrvatsku nisu objavljeni, uz oznaku "povjerljivi ili Eurostatova procjena". Istu oznaku nose i podaci za Irsku, Grčku, Španjolsku, Italiju i Cipar.