Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom industrijske proizvodnje u srpnju

Europska industrijska proizvodnja u srpnju se oporavila dok je Hrvatska bila među zemljama EU-a s najvećim padom proizvodnje u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u srpnju 1,4 posto u usporedbi s lipnjem kada je prema revidiranim podacima Eurostata stagnirala.

U eurozoni proizvodnja je u srpnju porasla 1,5 posto u odnosu na lipanj kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima neznatno pala, za 0,1 posto.

Srpanjski oporavak predvodio je sektor netrajnih potrošačkih dobara s udvostručenim tempom rasta proizvodnje na oba područja, za 2,8 posto u EU, te za 3,5 posto u eurozoni.

Pomogao je i oporavak proizvodnje u sektoru kapitalnih dobara, koji je u EU zabilježio 2,4-postotni rast proizvodnje, te za 2,7 posto u eurozoni, nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu.

Proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara blago je pak ubrzala, uz stopu rasta od 0,5 posto u EU, te 0,4 posto u eurozoni.

Proizvodnja energije bila je pak u EU stabilna dok je u eurozoni pala za 0,6 posto.

Hrvatska uz bok Sloveniji

Među zemljama EU-a najviše je u srpnju na mjesečnoj razini, prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata, porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 7,8 posto.

Slijede Belgija i Portugal s rastom proizvodnje za pet odnosno 3,5 posto.

Pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježilo je šest zemalja EU-a, a najveći je bio u Litvi, gdje je proizvodnja smanjena dva posto u odnosu na lipanj.

Slijedi Slovenija s padom proizvodnje za 1,8 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila pad industrijske proizvodnje za 1,6 posto u odnosu na lipanj kada je bila porasla 1,5 posto.

Najblaži pad bilježila je Malta, za 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao s podacima za Cipar.

Sporiji srpanj

Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u srpnju porasla 8,3 posto, nakon blago revidiranog 10,6-postotnog skoka u prethodnom mjesecu.

U eurozoni porasla je 7,7 posto, nakon 10,1-postotnog skoka u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima.

Najviše je u srpnju i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja u sektoru intermedijarnih dobara, za 11,8 odnosno 11,2 posto.

Snažan rast bilježio je i sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 9,4 u EU, te za 10,1 posto u eurozoni.

Najskromnije je porasla proizvodnja energije, za 2,7 posto u EU, te za jedan posto u eurozoni, izračunali su statističari Eurostata.

Belgija na čelu

Sve su zemlje EU-a osim Portugala u srpnju bilježile rast industrijske proizvodnja na godišnjoj razini, a najveći je bio u Belgiji, gdje je skočila 26,4 posto.

Slijede Irska i Litva s rastom proizvodnje za 19,2 odnosno 15 posto.

Hrvatska je u srpnju bilježila rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini za četiri posto, nakon 8,2-postotnog rasta u lipnju.

U Portugalu proizvodnja je u srpnju bila niža za 0,1 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.