‘Hrvatska među 4 najnaprednije članice EU po udjelu građana koji prate vijesti na internetu‘

Prema podacima Eurostata Hrvatska se našla među članicama EU u kojima čitatelji najviše čitaju vijesti online. Konkretno građani Hrvatske su među jedine četiri nacije EU u 2021. kojima je postotak konzumacije vijesti na internetu viši od 90 posto.

Prema tom kriteriju europska država s najvišim postotkom čitanja vijesti online jest Finska (93 posto), prate ju Litva i Češka s 92-postotnom konzumacijom vijesti na internetu, dok smo mi i Grci na 90-postotnom praćenju vijesti online. Radi se o vrlo visokom udjelu digitalnog praćenja informacija.

Primjerice, Hrvatska je tu vrlo daleko u odnosu na Rumunjsku gdje samo 59 posto građana prati vijesti online, Njemačku (62 posto), Francusku (63 posto), Italiju (64 posto), pa i Belgiju gdje digitalne vijesti čita 67 posto građana. Poprilično je impresivno da Hrvatska ima tako visok udio digitalne konzumacije news sadržaja u odnosu na puno veće te bogatije zapadno europske demokracije.

Naravno, digitalna konzumacija sadržaja bilježi kontinuirani rast. Prema podacima Eurostata 72 posto korisnika interneta starih 16-74 godine prati online vijesti, što je porast od 2 postotna poena u odnosu na 2016. godinu. Pri tome treba voditi računa kako je u 2021. godini jedan od devet Europljanina (89 posto) starih 16 do 74 godine koristilo Internet barem jednom u tri mjeseca za čitanje vijesti i kulturne aktivnosti.

Ispod je grafika Eurostata koja ilustrira korištenje interneta za čitanje vijesti u populaciji 16-74 godine – Hrvatska je prema toj grafici u društvu najnaprednijih članica EU

Grafika Eurostata koja ilustrira korištenje interneta za čitanje vijesti u populaciji 16-74 godine

/Eurostat

Inače, na razini EU muškarci nešto više koriste internet za praćenje vijesti nego žene (74 posto prema 71 posto), a ako se gleda dobna struktura news stranice, online izdanja novina i digitalni news magazini najpopularniji su u populaciji 22-54 godine (75 posto), dok je nešto popularnost manja kod starih 55-74 godine (68 posto). Kod obje dobne kohorte bilježi se lijepi rast konzumacije digitalnog sadržaja (3 donosno 2 posto).

Ispod je grafikon Eurostata koji pokazuje spolnu i dobnu strukturu konzumacije digitalnog sadržaja

Grafika Eurostata koji pokazuje spolnu i dobnu strukturu konzumacije digitalnog sadržaja

/Eurostat