Zabrinjavajući podaci

Hrvatska druga najgora u EU po iskorištenosti strukturnih i investicijskih fondova

Po postotku isplate iza Hrvatske je samo Španjolska
Zastave EU ispred sjedišta EK u Bruxellesu
 Profimedia, Panthermedia

Hrvatska je po iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova druga najgora članica EU. Do kraja 2018. ugovoreno je 57,54 posto, a isplaćeno 21,54 posto, odnosno 1,98 milijardi eura od ukupno dostupnih 10,7 milijardi eura, rečeno je danas na konferenciji u Zagrebu koju je organizirala tvrtka Avelant.

- To su zabrinjavajući podaci, rekla je Ariana Vela, direktorica Avelanta i konzultantica za EU projekte. Po postotku isplate iza Hrvatske je samo Španjolska.

Između ostaloga, Vela preporučuje da se reformira javna uprava, popravi projektno planiranje i kapaciteti korisnika te da se ne mijenjaju često ključni zakoni, ali kaže i da treba depolitizirati europske fondove. Također, kako je naglasila, treba smanjiti ‘PR pritisak na korisnike koje se, primjerice, tjera da brzo sklapaju ugovore jer će doći u posjet premijer’, a onda se događaju greške. Dodaje i da treba uvesti odgovornost u sustav upravljanja i kontrole.

O nepravilnostima u provedbi projekata i korekcijama govorio je Tomislav Petric, ravnatelj agencije SAFU-a koja nadzire najveći, Operativni program konkurentnosti i kohezija, kroz koji se rade veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj. Trenutno SAFU prati projekte u vrijednosti 20,7 milijardi kuna i više od 400 ugovora o bespovratnim sredstvima.

- Svaki projekt koji pratimo ima u prosjeku 20-ak nabava, rekao je. Ukupno je u pitanju, kaže, 8000 postupaka raznih nabava. Iznos financijskih korekcija zbog utvrđenih nepravilnosti je 500 milijuna kuna iz nadležnosti SAFU-a. Najčešća financijska korekcija je oko pet posto na vrijednost sklopljenog ugovora, a dosad je bilo 367 odluka o nepravilnosti.

Neslužbeno, saznaje se da bi ukupna financijska korekcija na razini sustava mogla biti 5 posto od ugovorenog iznosa 6,6 milijardi eura. Financijska korekcija znači da korisnik mora vratiti novac, a država ga može preusmjeriti u drugi projekt. Tko će korisniku, koji je mahom iz javnog sektora ili javnog poduzeća, nadoknaditi tj. platiti radove za koje je izgubio novac, nije jasno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 17:08