ZA MNOGE PRILIKA ŽIVOTA

Hrvati imaju mogućnost potpuno besplatno promijeniti zanimanje: Od 2022. je već 23.912 ljudi to iskoristilo

Za ovu se opciju odlučuje više žena nego muškaraca

Piše:

Objavljeno: 14. listopad 2024. 10:24

Ilustrativna fotografija

Boris Kovačev/CROPIX

Cjeloživotno obrazovanje postalo je ključni preduvjet za konkurentnost na tržištu rada, no mnogi su tek nedavno počeli ozbiljno razmatrati povratak u školske klupe - zahvaljujući vaučerima za obrazovanje odraslih. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je od travnja 2022. podijelio 23.912 vaučera koji su omogućili da neki obrazovni programi budu besplatni ili jeftiniji, a o motivaciji polaznika dovoljno govori to što je samo tri posto u nekom trenutku prekinulo obrazovanje. Vaučere više koriste žene nego muškarci, omjer je 60 prema 40, u tri četvrtine slučajeva već zaposleni, a najaktivnija dobna skupina su osobe između 30 i 39 godina. Prema podacima HZZ-a, među najtraženijim programima su internetski marketing, brendiranje, rukovanje viličarom, knjigovodstvo, upravljanje projektima te front-end development.

- Korisnici sve više osluškuju potrebe tržišta i biraju različite druge programe usmjerene na razvoj specifičnih kompetencija u određenom sektoru odnosno djelatnosti. Programi knjigovođa/knjigovotkinja i asistent/asistentica za upravljanje projektima više nisu dostupni za upis jer su potrebe na tržištu rada zadovoljene za ovim programima - objašnjavaju iz HZZ-a.

Osim "tematskih" programa, od travnja 2024. strancima su dostupni i vaučeri za učenje hrvatskog jezika. Do sada je za ove kraće neformalne programe podneseno 94 zahtjeva, a odobreno ih je 57.

Vaučeri se kontinuirano dodjeljuju do 2026., za što je ostalo dovoljno novca. Od ukupno 27,7 milijuna eura namijenjenih za provedbu sustava, do sada je potrošeno 17,8 milijuna, što znači da je još uvijek dostupna trećina. Pri tome je za provedbu nastave osigurano ukupno 16,6 milijuna eura, a iskoristiti preostaje još deset posto.

Igor Kundić, stariji suradnik za cjeloživotno obrazovanje i razvoj obrazovnih programa u Algebri, smatra da građani još uvijek nisu dovoljno informirali o obrazovanju za odrasle, pa to privatno sveučilište redovito provodi promotivne kampanje, a one daju rezultate - u protekle dvije godine stiglo im je 12 tisuća prijava.

- Građani trebaju biti svjesni da u ovom periodu ima novca za obrazovanje na raspolaganju. Iako svako ulaganje u obrazovanje zahtijeva posebnu predanost, odgovornost i vrijeme, sada je prilika da iskoriste sredstva EU i nacionalna sredstva kako bi to učinili besplatno - kaže Kundić.

Kako do vaučera?

Na stranici vauceri.hzz.hr mogu se pronaći svi dostupni programi, a korisnicima mogu pomoći savjetnici za profesionalno usmjeravanje HZZ-a. Nakon što izabere program, javlja se instituciji koja pruža obrazovanje - u Hrvatskoj je u sustav vaučera uključeno 208 obrazovnih ustanova koje nude ukupno 1.623 programa obrazovanja, odnosno 299 različitih.

Nakon što mu institucija pošalje ponudu, slijedi prijava putem aplikacije Moj vaučer, a preduvjeti za predaju zahtjeva su prijava u Evidenciju HZZ-a, otvaranje korisničkog računa na Burzi rada i aktiviranje usluge e-Građani.

- U okviru zahtjeva korisnik prilaže svoj životopis i ponudu od odabranog pružatelja obrazovanja te navodi razloge zbog kojih bi želio završiti odabrani program obrazovanja, s obzirom na prethodno obrazovanje, radno iskustvo te daljnji planirani razvoj karijere - objašnjavaju iz HZZ-a koji će taj zahtjev ocijeniti u roku od 10 dana od dana od podnošenja.

Ako se vaučer odobri, korisnik ima četiri mjeseca da ga iskoristi.

Jedna od glavnih prednosti vaučera je fleksibilnost. Korisnik sam bira obrazovni program i ustanovu koja će mu pružiti potrebne vještine, a mnogi programi mogu se slušati i online. Iznos vaučera, koji pokriva dio ili cijeli trošak programa, isplaćuje se izravno obrazovnoj ustanovi. Ako je cijena programa veća od vrijednosti vaučera, korisnik ili poslodavac mogu podmiriti razliku. Vaučeri omogućavaju i zaposlenima i nezaposlenima lakši pristup dodatnoj edukaciji bez većih financijskih opterećenja, a konkretan iznos koji pokrivaju ovisi o obrazovnom sektoru, radnom opterećenju i satnici programa. Na stranici HZZ-a objašnjavaju kako trajanje programa varira: do 10 mjeseci za programe na sekundarnoj razini obrazovanja, a tercijarni programi mogu trajati do 12 mjeseci.

Koje će programe uključiti u sustav vaučera, Algebra je izabrala ja na temelju analiza i preporuka Ministarstva rada, uz input od strane poslodavaca i stručnjaka iz gospodarstva. Iznos koji pokrivaju vaučeri u slučaju njihovih programa kreće se između 200 i 3000 eura.

Njihova je opsežna anketa u travnju pokazala da su njihovi polaznici podjednako bili muškarci i žene, najviše u dobi između 25 i 39 godina (68,3 posto). Većina polaznika su visokoobrazovani pojedinci (64,7 posto), a kao i na nacionalnoj razini, programe većinom upisuju zaposlene osobe (čak 71,7 posto) - polovica njih zbog želje za dodatnim obrazovanjem (51,7 posto) i trećina radi promjene karijere. Najpopularniji su programi za programera korisničkog sučelja (eng. Frontend Developer), grafičke dizajnere, dizajnere korisničkog sučelja (eng. UX/UI designer), administratora baza podataka, Phyton Developere i web dizajnere.

- Veći gradovi poput Zagreba, Splita, Osijeka i Rijeke imaju veći interes za ove programe zbog većeg broja poslovnih prilika, a manji gradovi imaju specifične potrebe vezane za njihove lokalne industrije. Što se tiče formata, mnogi polaznici preferiraju online učenje zbog fleksibilnosti, posebno zato što se većinom radi o polaznicima koji su već zaposleni - objašnjava Igor Kundić.

Dodaje kako svi polaznici vaučera nakon završetka programa dvije godine ne smiju koristiti sustav vaučera, no postoje ljudi koji su odlučili samostalno financirati dodatne edukacije s ciljem daljnje specijalizacije u specifičnim područjima.

Kako bi još u potpunosti iskoristio potencijal vaučera, Kundić smatra važnim da vaučere podrže poslodavci, profesionalne udruge, ali i država.

- Potrebna je šira nacionalna kampanja informiranja javnosti putem medija, s naglaskom na prednosti ovakvih programa, prije svega od nadležnog ministarstva i HZZ-a. Svakako bi bilo korisno da i poslodavačke udruge i komore informiraju svoje članice o mogućnostima koje nude vaučeri kako bi one poticale svoje zaposlenike na edukaciju i/ili prekvalifikaciju - zaključuje.

Vezane vijesti