Horvat traži dozvolu od EU da država uloži još barem 600 milijuna kuna

Darko Horvat, ministar gospodarstva, danas će u Bruxellesu sudjelovati na sastanku Vijeća za konkurentnost Europske unije tijekom kojeg će se održati i razgovori na temu predstojećeg financijsko-vlasničkog restrukturiranja Uljanik Grupe i mogućeg sudjelovanja hrvatske države u tom procesu.

No, taj put će, kako doznajemo, Horvat sa suradnicima iz Ministarstva iskoristiti i da održi sastanak s predstavnicima luksemburške tvrtke Dredging and Maritime Management S.A., koja je dio JDN Grupe, naručitelja broda samopogonjenog jaružala s kopačem. Rezultati tih sastanaka bit će presudni za budućnost riječkog brodogradilišta 3. maj, pulskog Uljanik brodogradilišta, ali i cijele Uljanik Grupe.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije nam je, naime, otkrio da mu je ministar Horvat na sastanku održanom krajem prošlog tjedna rekao da će na sastanku s predstavnicima Europske komisije ministar tražiti model po kojem Vlada može sudjelovati u financiranju završetka jaružala vrijednog 124 milijuna eura, koji je u visokoj fazi izgradnje, ali i ostala tri broda preostala u knjizi narudžbi, koja su u znatno nižem stupnju izgradnje. Komadina nam je potvrdio da mu je ministar ponovio ono što je već prethodno bio rekao i medijima, a to je da očekuje i da se Brodosplit, kao strateški partner kojeg je izabrala Uprava Uljanika d.d., financijski uključi u deblokadu računa 3. maja i Uljanik brodogradilišta. Ali, ako je moguće, i u isplatu zaostalih plaća radnicima i sufinanciranje dovršetka ili početka fazne izgradnje brodova koji su knjizi narudžbi.

Kako smo, pak, neslužbeno doznali, Ministarstvo gospodarstva planira predložiti Europskoj komisiji da samostalno ili zajedno s JDN grupom, kupcem jaružala, financira nastavak izgradnje tog broda. Na taj bi način država, ulaganjem oko 240 milijuna kuna (ako samostalno bude financirala dovršetak izgradnje, izbjegla plaćanje milijardu kuna jamstava za taj brod. Podsjetimo, 28. siječnja ove godine Uljanik d.d je zaprimio obavijest o raskidu Ugovora o gradnji tog broda zbog nemogućnosti da se "novogradnja 500 isporuči sukladno odredbama Ugovora". Jaružalo je u more porinuto sada već dosta udaljenog 26. kolovoza 2017. i trebao je biti završen u idućih nekoliko mjeseci, ali zbog financijskih problema to nije napravljeno sve do danas i još je u fazi izgradnje od oko 70 do 80 posto.

Nadalje, moguće je,da će Ministarstvo gospodarstva pokušati s naručiteljima pregovarati i s naručiteljima brodova za još dva li tri broda koja su u početnoj fazi gradnje, kako bi se izbjeglo plaćanje jamstava za njih u iznosu od oko 500 do 700 milijuna una. Treba podsjetiti da je država već platila oko 2,8 milijardi kuna jamstava, a prijeti joj plaćanje još 600 milijuna do 1,6 milijardi kuna, a ako uspije dogovoriti završetak jaružala i sve što je potrebno oko druga dva ili tri broda, tada se ta jamstva ne bi platila.

Uz to, iako se Brodosplita očekuje da na sebe preuzme deblokadu računa 3. maja, za kojeg je 26. veljače predviđeno novo stečajno ročište, Darko Horvat će u pregovorima s Europskom komisijom pokušati ishodovati to da se Vlada isto može uključiti u deblokadu račun 3. maja, što je oko 107 milijuna kuna, pulskog Uljanik brodogradilišta (75 milijuna kuna), kao i u isplatu zaostalih plaća radnicima, što će također dosegnuti oko 100 milijuna kuna. Dakle, za to je potrebno oko 300 milijuna kuna, plus oko 240 milijuna kuna za dovršetak jaružara, pa je ukupna cifra oko 540 milijuna kuna. Ako Trgovački sud u Rijeci, u slučaju da ne dođe do deblokade, još jednom produži rok za deblokadu računa i odluku o otvaranju stečaja, Ministarstvo očekuje da se Brodosplit priključi plaćanju dijela tog novca. Naravno, postoji mogućnost da dobavljači koji su blokirali 3. maj sa 107 milijuna kuna povuku blokade, a baš ovog ponedjeljka se na tu temu organiziraju sastanci između uprave Uljanika d.d. i dobavljača. Pritom, kako smo doznali, Vlada neće pristati na mogući zahtjev Brodosplita, koji je u neslužbenoj formi dospio u medije, da mu Vlada isplati 120 milijuna kuna koje potražuje od države na ime neuplaćenih sredstava za restrukturiranja Brodosplita te da ih onda splitski škver uplati na račun Uljanika d.d. kao pozajmicu bez kolaterala.

Dapače, sukladno aktualnim informacijama, u Ministarstvu gospodarstva smatraju kako bi u slučaju da Brodosplit ne bude sudjelovao u privremenom financiranju Uljanik Grupe do potpisivanja Programa restrukturiranja, dakle do lipnja ove godine, uprava Uljanika d.d. trebala razmisliti o tome da ukine odluku o odabiru Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka za strateškog partnera. U tom bi slučaju država samostalno snosila tih minimalnih 600 milijuna kuna za dovršetak jaružala (uz 50 posto sudjelovanja naručitelja), moguće sufinanciranje fazne izgradnje ostalih brodova, isplatu zaostalih plaća, te deblokiranje računa Uljanikovih tvrtki. To bi potrajalo do početka ili sredine ljeta, a onda bi 3. maj i pulsko brodogradilište išli u stečaj. Naravno, moguće je i da u Vladi promjene mišljenje i da Brodosplit ipak bude strateški partner i u slučaju da ne uloži ni jednu kunu u privremeno financiranje. Nadalje, ako bi Brodosplit ipak sudjelovao u privremenom financiranju, država bi, prema nekim izvorima iz Vlade, bila spremna, uz sadašnjih 2,8 milijardi kuna plaćenih jamstava, u preostalom trošku restrukturiranja Uljanik Grupe sudjelovati s još maksimalno tri milijarde kuna. S tim da bi u tih preostalih tri milijarde kuna bilo uključeno predviđenih oko 600 milijuna kuna za dovršetak brodova ili mnogo veća preostala plaćena jamstva i kamate u slučaju da pregovori s Europskom komisijom i naručiteljima brodova propadnu.

Tih ukupnih 5,8 milijardi kuna sudjelovanja države u troškovima restrukturiranja daleko je manje od navodno minimalnih osam do maksimalnih 10,4 milijarde kuna, na koliko je dosadašnje gubitke Uljanik Grupe procijenio Brodosplit, a što bi, prema tumačenju splitske tvrtke, u potpunosti trebala preuzeti država.