Hoće li zbog novih propisa izdvajanja za istraživanja dosegnuti 1,5% BDP-a?

Nakon što je lani napokon donesen zakon koji poduzetnicima nudi potpore za istraživanje i razvoj (R&D), prijave projekata još nisu počele; šest se mjeseci čekao pravilnik. Idućeg tjedna on stupa na snagu, a to znači da će prvi put nakon 2014. Hrvatska kompanijama početi ciljano davati porezne olakšice za R&D.

Udio izdataka za istraživanje i razvoj u hrvatskom BDP-u inače je vrlo nizak, iznosi 0,86 posto (oko 3,2 milijarde kuna), u EU prosjek je oko 2 posto, a u Švedskoj 3,5 posto; Hrvatska je i prema globalnom indeksu inovativnosti jedna od najmanje inovativnih u Europskoj uniji. Malo manje od polovice ukupnih troškova istraživanja i razvoja kod nas otpada na privatni sektor, a u EU oko 55 posto.

Krupni pomak

- Može se očekivati da novi pozitivni propisi poboljšaju postotak izdvajanja za istraživačko-razvojne projekte u Hrvatskoj te da brže dođemo do cilja od 1,5 posto BDP-a, što je nužnost za razvoj gospodarstva i društva u cjelini - komentira Darko Huljenić, direktor istraživanja u Ericssonu Nikoli Tesli te njihova tehnološkog inkubatora Ericsson Garage Croatia. Nakon četverogodišnjeg zastoja, ovo će donijeti veću sigurnost za ulaganje u istraživačko-razvojne projekte, ocjenjuje.

- Nova zakonska regulativa ima strože kriterije u smislu ukupne vrijednosti pojedinog projekta nego prije, ali zasigurno omogućava tvrtkama ‘sigurniji put’ u ulaganju u istraživačko-razvojne projekte - kaže Huljenić. Aktivnosti Ericssona Nikole Tesle usmjerene su na novu generaciju mobilnih mreža (5G), tehnologije za internet stvari, kao i rješenja za digitalnu transformaciju poslovanja.

- Kako mi djelujemo u tehnološkom sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, moramo kontinuirano ulagati u istraživanje i razvoj da bismo bili održivi i tržišno konkurentni. Istraživanje i razvoj svuda u svijetu doprinose gospodarskom i društvenom napretku. U isto vrijeme, oni podrazumijevaju velika ulaganja, pa uvijek postoji rizik u smislu povrata investicije. Stoga velik broj zemalja osigurava poticaje tvrtkama kako bi umanjile rizik - napominje Huljenić.

Predsjednica Uprave Gordana Kovačević krajem je prošle godine, na otvaranju razvojno-istraživačkog centra u Osijeku, najavila da će ENT “nastaviti praksu godišnjih ulaganja više od 400 milijuna kuna u ljude i znanje”.

Milijunske uštede

I u Plivi odgovaraju u sličnom tonu: “Za našu je industriju od ključne važnosti da je konačno omogućeno ostvarivanje poreznih poticaja za istraživanje i razvoj. Očekujemo pozitivne učinke na rezultate u 2019. kroz višemilijunske uštede, ali i činjenicu da ćemo ponovno postati atraktivnije mjesto za razvoj novih proizvoda.” Primjećuju da je novim pravilnikom predviđena bitno veća administracija i birokracija vezana uz ostvarivanje poticaja u odnosu na prijašnje procedure. U 2017. Pliva je u istraživanje i razvoj uložila oko 400 milijuna kuna.

Ne računaju samo velike kompanije na poticaje, među njima je i mnogo malih, posebno onih u IT sektoru. Kako kaže Damir Sabol, direktor tvrtke Photomath i tvorac istoimene globalno korištene aplikacije, potpore su koristili prije četiri godine i jako su im puno značile.

- Bio nam je velik problem kad su ukinute. Tako važna stvar predugo se zanemarivala. Bojim se da smo platili visoku cijenu ukidanja tih potpora, ali svakako treba pozdraviti njihovo vraćanje - komentira Sabol, koji i sada ima planove za istraživanja primjene strojnog učenja.