Hrvatska gospodarska komora (HGK) uputila je dosad možda i najjaču podršku uvođenju eura u Hrvatsku. Naime, kako su ocijenili u Komori, hrvatsko je gospodarstvo tijesno vezano uz ekonomiju susjedne eurozone, a sama zamjena kune eurom nosi više prednosti nego nedostataka za hrvatske tvrtke.
- Hrvatska ima izrazito visoku euriziranost financijskog sustava, pa s tih pozicija zamjena domaće valute eurom ima više prednosti u odnosu na rizike s gubitkom domaće valute kao instrumenta monetarne politike. U sustavu u kojem su prihodi i obveze u stranoj valuti, znatno će se olakšati poslovanje gospodarstvenicima te smanjiti rizičnost u njihovu poslovanju. Stoga je glavna korist uvođenja eura za hrvatsko gospodarstvo uklanjanje valutnog rizika - poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK, a prenosi Komora u priopćenju.
Najveći trgovinski partner
Dodao je kako su nam članice eurozone najvažniji vanjskotrgovinski partner, budući da s njima ostvarujemo dvije trećine ukupne robne razmjene s inozemstvom. Nadalje, iz eurozone dolazi i oko dvije trećine ukupnih stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Članice 'eurolanda' ključne su i za naš turizam, budući da nam turisti iz zone eura ostvaruju oko 60 posto noćenja, te oko 70 posto prihoda od turizma.
U HGK dodaju i kako bi uvođenje eura koristilo i financijskom sustavu zemlje. U slučaju monetarne politike, uvođenje eura 'oslobodilo' bi HNB politike održavanja deviznog tečaja kune prema euru, što je sada, ocjenjuje se u priopćenju, osnovni instrument monetarne politike. Pozitivan aspekt uvođenja eura kako za tvrtke, tako i za građane, bio bi i pad kamata, odnosno povoljniji uvjeti zaduživanja.
Kamatne stope bi se približile razinama kamatnih stopa u europodručju, koje su trenutno osjetno niže nego u Hrvatskoj, unatoč tome što su generalno na povijesno niskim razinama", poručuju iz Komore. Dodaju i kako bi uvođenjem eura nestali transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno.
- Zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i ukidanja tečajnih razlika, izvoznici će biti konkurentniji - naglasio je Burilović.
Jedan od glavnih ciljeva
Podsjetimo, Hrvatska je kao jedan od svojih glavnih ciljeva u narednom razdoblju označila uvođenje eura. Prije same zamjene kune eurom, zemlja najprije treba ući u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), svojevrsnu "čekaonicu za euro", a treba ispuniti i uvjete iz Maastrichta. Uvođenje eura u Hrvatskoj ne očekuje se prije 2022. ili 2023. godine. Drugi cilj hrvatske politike je ulazak u Schengen.
Burilović je, međutim, upozorio i kako samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme hrvatskoga gospodarstva, te je pozvao na ubrzanje reformi.
- Vidimo prevladavajuće koristi uvođenja eura za naše poduzetnike. Međutim, pritom nikako ne smijemo smetnuti s uma da samo uvođenje eura neće riješiti strukturne probleme gospodarstva, te je u našem vlastitom interesu da se što jači i stabilniji pridružimo eurozoni. Zato je nužno uložiti dodatne napore da u ovoj pretpristupnoj fazi ubrzamo ublažavanje strukturnih slabosti hrvatskoga gospodarstva - zaključio je Burilović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....