HEP je krenuo s ulaganjima u solarnu energiju, koja počinju investicijama od 80 milijuna kuna u prve četiri sunčane elektrane, ukupne snage 11,6 megavata (MW) - preuzeo je sunčanu elektranu Sabadin (buduća sunčana elektrana Kaštelir) te najavio gradnju još tri solarne elektrane, na otocima Cresu i Visu te kod Vrlike.
- Za HEP, a usuđujem se reći i za cijelu hrvatsku energetiku, ovo je povijesni trenutak. Pokrenuli smo ciklus izgradnje sunčanih elektrana, kao dijela obnovljivog scenarija razvoja u skladu s polazištima buduće hrvatske energetske strategije i smjernica energetsko-klimatske politike Europske unije.
Suradnja
Do kraja 2030. godine planiramo realizirati projekte sunčanih elektrana ukupne snage 350 MW, a u idućem petogodišnjem razdoblju investicije HEP-a u sunčane elektrane iznosit će prosječno 150 milijuna kuna godišnje, odnosno 750 milijuna kuna do kraja 2023. To, u prosjeku, omogućava gradnju 20 MW novih solarnih kapaciteta godišnje - istaknuo je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, na jučerašnjem predstavljanju projekata i svečanom potpisivanju ugovora s tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave.
Sva četiri projekta elektrana nastala su, naime, u suradnji s partnerima jedinicama lokalne i regionalne samouprave te tvrtkama kao što su Solvis i Končar. Sunčana elektrana Vis projekt je koji je razvijala tvrtka Končar - Obnovljivi izvori energije, a HEP ga je u prosincu 2018. otkupio za 20-ak milijuna kuna. Instalirana snaga elektrane bit će 2,2 megavata, priključna 2 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja je 3,1 milijun kilovatsati (kWh), čime se mogu podmiriti potrebe otprilike tisuću kućanstava. Radovi počinju već ovaj mjesec i trajat će do prosinca.
Sunčana elektrana Kaštelir ima priključnu snagu 1 MW i očekivanu godišnju proizvodnju od oko 1,5 milijuna kWh, što odgovara potrošnji 500 kućanstava. U elektranu su ugrađeni paneli proizvođača opreme za sunčane elektrane varaždinske tvrtke Solvis, a u pogonu je od prosinca 2018. godine. Vrijednost potpisanog ugovora uznosi 10,2 milijuna kuna i ta se elektrana, uzgred rečeno, jedina nalazi u sustavu poticaja.
Kad je riječ o sunčanoj elektrani Vrlika Jug, ona predstavlja realizaciju prve faze planirane gradnje na južnom dijelu Radne zone Kosore na području grada Vrlike. Grad Vrlika je i razvijao projekt, a HEP Proizvodnja ga je otkupila lani u prosincu. Vrijednost investicije je14,7 milijuna kuna, priključna snaga elektrane bit će 2,1 MW, a očekivana godišnja proizvodnja oko 2,9 milijuna kWh. Čitava gradnja trebala bi se realizirati tijekom druge polovice 2019. godine. Sunčana elektrana Cres snage 6,5 MW, pak, prvi je projekt koji je HEP preuzeo u sklopu ciklusa gradnje i akvizicije sunčanih elektrana, a do ishođenja lokacijske dozvole u lipnju 2018. razvijala ga je Primorsko-goranska županija. Očekivana proizvodnja elektrane je 8,5 milijuna kWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 2500 kućanstava, a ugovor o gradnji elektrane vrijedan je 34,7 milijuna kuna. Radovi bi trebali početi ove jeseni, a završetak je planiran za travanj 2020. godine. Pritom valja naglasiti da će Vrlika Jug, Cres i Vis proizvoditi električnu energiju bez ugovora s Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) o otkupu po poticajnoj cijeni.
Novi smjer
Barbarić je naglasio da su te sunčane elektrane tek prve elektrane u velikom investicijskom ciklusu koji slijedi te podsjetio na to da je HEP krajem prošle godine najavio nov razvojni smjer te strategiju HEP 2030., koja se temelji na obnovljivim izvorima energije. Odabrali su četiri glavna temelja razvoja: revitalizaciju hidroelektrana, izgradnju hidroelektrana, izgradnju i preuzimanje vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih projekata iz segmenta obnovljivih izvora te izgradnju visokoučinkovitih kogeneracija na plin. Također, dio njihove strategije je i elektrifikacija kroz razvoj e-Mobilnosti, odnosno punionica za električna vozila. Cilj je imati 50 posto više obnovljivih izvora energije, kako su istaknuli predstavnici HEP-a, i povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.
- Imamo viziju gdje želimo biti, aktivno pratimo proces dovršavanja energetske strategije i usklađujemo svoje planove. Ove godine počinje i gradnja prve vjetroelektrane, tako da ćemo zakoračiti i u taj sektor - otkrio je Barbarić i daljnje investicijske korake.
Oni, između ostalog, podrazumijevaju i nastavak projekata integriranih sunčanih elektrana na zgradama u HEP-ovu vlasništvu, vrijednih 13 milijuna kuna i ukupne snage 2,1 MW. Član Uprave HEP-a Tomislav Šambić, istaknuo je pritom da je prvih devet sunčanih elektrana postavljeno još 2014. godine na objekte HEP ODS-a i na zgradi sjedišta HEP-a u Zagrebu. Prošle je godine HEP - Proizvodnja pustila u pogon četiri sunčane elektrane, a HEP ESCO izveo je elektranu na zgradi HEP ODS-a u Svetoj Klari u Zagrebu.
Krovovi zgrada
U idućih godinu dana, prema planu, na objektima HEP - Proizvodnje postavit će se niz elektrana ukupne snage 0,5 MW i vrijednosti pet milijuna kuna, a HEP ESCO do kraja godine planira na krovove zgrada HEP ODS-a postaviti 44 fotonaponske elektrane ukupne snage 1,6 MW i vrijednosti oko osam milijuna kuna. Šambić je podsjetio da je u tijeku i HEP-ov javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije, koji je otvoren u veljači i bit će sve do kraja godine. Usput je otkrio da im se do sada javilo već 38 partnera, općina i gradova. HEP-ove investicijske aktivnosti pozdravio je i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.
- Ovakav smjer suglasan je s energetskom strategijom koja je u izradi jer su obnovljivi izvori energije smjer u kojem će Hrvatska ići u idućih deset godina. Naš potencijal je ogroman, posebno kad je riječ o suncu i u vjetru, i vjerujem da će HEP i dalje biti ključni dionik nove energetske strategije - rekao je Ćorić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....