Hanfa: Izloženost tržišta sistemskim rizicima je umjerena. Razlozi su rat u Ukrajini, globalna inflacija i zaoštravanje monetarnih politika

Savjet Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zadržao je u ponedjeljak ukupnu ocjenu izloženosti tržišta financijskih usluga sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2022. na umjerenoj razini, priopćeno je iz te regulatorne agencije.

Rat u Ukrajini, rastuće stope globalne inflacije i zaoštravanje monetarnih politika negativno se prenijelo na svjetska, a potom i domaća financijska tržišta, navodi se u priopćenju nakon sjednice Savjeta.

Konstatira se i da su tržišne neizvjesnosti značajno skočile u veljači, zbog čega je porasla averzija prema riziku ulagatelja, a vjerojatno i njihove potrebe za likvidnošću. To je stvorilo pritiske na isplate sredstava iz UCITS fondova, no u manjoj mjeri nego u ožujku 2020. godine, kaže se u priopćenju.

Na domaćem tržištu kapitala promet je nakon intenziviranja s eskalacijom krize u Ukrajini tijekom travnja i svibnja smanjen, dok su se cijene dionica u cijelosti oporavile. Unatoč smanjenju, koncentracija trgovanja na Zagrebačkoj burzi i dalje je razmjerno visoka, ističe se te dodaje da je likvidnost domaćeg tržišta u ovoj godini očuvana, no i da je u odnosu na usporediva tržišta i dalje relativno niska.

Profitabilnost društava za osiguranje i leasing društava trenutno još nije pod velikim utjecajem tržišnih kretanja, navedeno je.

"U tim okolnostima, ukupna ocjena izloženosti sektora sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2022. zadržana je na umjerenoj razini", konstatirao je Savjet Hanfe.

Rizik profitabilnosti i tržišni rizik ostao je povišen još od početka korona krize, no u porastu su kreditni i kamatni rizik s obzirom na pogoršanje uvjeta financiranja. Istovremeno se valutni rizik i rizik koncentracije izloženosti blago smanjio, a isto se očekuje i u idućem razdoblju, s obzirom na uvođenje eura, kaže se u priopćenju.

Imovina obveznih mirovinskih fondova krajem lipnja nešto viša od 129 mlrd kn

Iz Hanfe navode i da je rast kamatnih stopa, uz pad cijena obveznica, u kombinaciji s energetskom krizom i rastućim rizicima stagflacije pogađaju svjetske dioničke indekse pa su tako utjecali i na pad imovine i prinosa obveznih mirovinskih fondova. Njihova je imovina na kraju lipnja 2022. iznosi nešto više od 129 milijarde kuna.

Riječ je, napominju, o četvrtom negativnom svjetskom ekonomskom ciklusu koji se od osnutka mirovinskih fondova odvija u posljednjih 20 godina, a sve negativne promjene u prethodnim krizama fondovi su s kasnijim zaradama u kratkom roku nadoknadili za svoje članove.

U tih 20 godina rada, članovi obveznih mirovinskih fondova uplatili su 84,4 milijarde kuna, a mirovinska društva su upravljanjem zaradila dodatnih 44,66 milijardi kuna. Prosječni nominalni godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova od osnutka za kategoriju A iznosi 6,56 posto, kategoriju B 5,10 posto, a za kategoriju C 3,54 posto.

Također, kako je priopćeno, na Savjetu je dodatno predstavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, koji će se izmijeniti zbog uvođenja eura kao službene valute u RH. Uz izmjene zbog uvođenja eura, predložene izmjene i dopune Zakona o reviziji uklonit će prekomjerne regulatorne zahtjeve za revizore te liberalnije zakonski urediti obvezno stručno osposobljavanje ovlaštenih revizora u cilju jednostavnijih dobivanja dozvola za njihov rad na hrvatskom tržištu, zaključuje se.