Guverner HNB-a: ‘Ciljana razina od dva posto inflacije trebala bi se vratiti 2025. godine‘

U ovoj i idućoj godini, inflacija će ostati povišena premda na nižim razinama nego do sada, a na ciljanu razinu od dva posto trebala bi se vratiti 2025. godine, glavna je poruka središnjih bankara i ekonomista okupljenih na 29. međunarodnoj Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji koju organizira HNB.

"Stope inflacije padaju, sva očekivanja i prognoze ESB-a i tržišta su da će se taj pad nastaviti. No postoje i značajni rizici da se te prognoze ne ostvare, prvenstveno uz snažan pritisak od rasta cijena hrane i usluga", kazao je guverner Boris Vujčić.

Europska središnja banka prognozira da će cijene hrane ove godine padati, ali sporije od očekivanog. Iako su cijene poljoprivrednih sirovina pale, to se nije u potpunosti prenijelo na cijene u maloprodaji. Stoga su očekivanja da će se to tek dogoditi.

Na panel raspravi o tome kako brzo će se inflacija vratiti na ciljanu razinu sudjelovao je glavni ekonomist ESB-a Philip R. Lane, koji je istaknuo da će pad cijena energije sniziti temeljnu inflaciju u eurozoni, dok rast plaća ne vrši pretjerani pritisak na cijene. Iako neki ekonomisti upozoravaju da bi inflacija mogla ostati duže vrijeme iznad ciljane, s manjim pritiskom cijene energije, kazao je Lane, manji je i pritisak na troškove života, dakle na povećanje nominalnih plaća.

"Plaće u eurozoni rastu na ‘umjeren način‘ iako su nedavni pregovori doveli do povećanja plaća za više od pet posto. U prosjeku plaće rastu na vrlo umjeren način. Mnogi su ljudi još uvijek vezani starim ugovorima", rekao je Lane.

Na pitanje koliko će se rast plaća u Hrvatskoj odraziti na inflaciju, guverner Vujčić rekao da će se ti efekti moći procjenjivati za oko pola godine. "Prerano je reći ima li rast plaća značajan efekt na inflaciju", izjavio je guverner, dodajući kako je u Hrvatskoj rast realnih plaća trenutno veći no prije godinu dana, za razliku od prosjeka eurozone, gdje se bilježi njihov pad.

Na pitanje o tome jesu li tvrtke već sada u situaciji da nemaju razloga dizati cijene, rekao je da će im to sada biti teže. "Gospodarstvenici dižu cijene dok mogu i maksimiziraju profit. U onom trenutku kada se suoče s padom prodaje zbog dizanja cijena, tada će ih prestati dizati", smatra Vujčić.

Osobitom pritisku rasta cijena izložene su zemlje s većim udjelom turizma u ekonomiji, poput Hrvatske. Te zemlje bilježe veći rast cijena usluga, osobito u restoranima i hotelima, u kojima je poskupljenje usko povezano s rastom cijena hrana. S obzirom na očekivanja uspješne turističke sezone, prilično je izgledno da će taj pritisak potrajati.

Ulazak Njemačke u tehničku recesiju nameće pitanje hoće li se to negativno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo, ali guverner Vujčić za sada ne vidi značajnije rizike. U idućoj projekciji, HNB će imati višu stopu procjene rasta BDP-a u 2023. u odnosu na prethodnu prognozu s kraja prošle godine od 1,4 posto. Većina institucija već je podigla prognoze rasta za ovu godinu na preko dva posto.

Kada je riječ o financijskim uvjetima i daljnjem podizanju kamatnih stopa od strane ESB-a nakon očekivanog rasta za 0,25 postotnih bodova u lipnju i srpnju, rekao je kako će to ovisiti o novim podacima, između ostalog i o inflaciji te kreditnim uvjetima. Sadašnji uvjeti rasta kamatnih stopa, naravno, pogoduju poslovanju banaka koje dosežu najvišu razinu profitabilnosti u dugo vremena. S obzirom na to da poslovne banke deponiraju viškove svoje likvidnosti kod središnjih banaka, na što im one plaćaju kamate, to će negativno utjecati i na financijske rezultate središnjih banaka, dodao je Vujčić.

Upitan očekuje li daljnje podizanje kamatnih stopa od strane ESB-a i nakon očekivanih podizanja za 0,25 postotnih bodova u lipnju i srpnju, Vujčić je rekao da to ovisi o novim podacima, između ostalog o inflaciji i kreditnim uvjetima.

Poticaj smanjenju inflacije očekuje se i od Vlade, s postupnim ukidanjem poticajnih mjera. Europska komisije je Hrvatskoj preporučila da do kraja ove godine prestane s mjerama potpore za energiju. "Vrlo visoki fiskalni izdaci tijekom pandemije i energetske krize su bili potrebni u to vrijeme, ali ih treba polako smanjivati, zbog toga što i oni onda doprinose potražnji i stopi inflacije. U trenutku kada nestanu razlozi za takve potpore, jednostavno ih treba postupno ukidati", kazao je Vujčić, napomenuvši da su cijene energije na tržištu značajno pale.