Green Week konferencija: Europa neće zauvijek imati zalihe vode, pritisak je sve veći

“Europa ima obilne zalihe vode pa smo si dopustili vjerovati da će tako ostati zauvijek, ali to više nije slučaj. Pritisak na zalihe vode je sve veći pa cirkularnost upravljanja mora biti u fokusu ”, poručio je Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan (eng. Green Deal) na konferenciji u sklopu europskog Zelenog tjedna koji se tradicionalno održava u Bruxellesu. Svake se godine tjedan posvećuje jednom važnom izazovu vezanom uz ekologiju i održivost, a tema ovogodišnjeg je jačanje otpornosti voda.

EU već ima skup zakona za održivo upravljanje vodom, od kojih su mnogi ažurirani u nedavnoj prošlosti. Unatoč tim poboljšanjima, nedostatak vode postao je toliko alarmantan da industrija i kreatori politika na svim razinama razmišljaju što se još može učiniti.

Zbog klimatskih promjena suše i poplave više nisu rijetkost pa smo svjesniji uloge koje voda ima u našim životima. Godišnje se u Europskoj uniji samo na štetu od poplava potroši 1,4 milijardi eura, a procjenjuje se da će do kraja stoljeća ukupni iznos doći do 240 milijardi eura.

Osim toga, voda i dalje nije dostupna svima, velika se količina rasipa zbog lošeg upravljanja ili cijevi koje cure, dio vode je zagađen, a njezino ponovno korištenje više je izuzetak nego pravilo.

Velika potražna

Istovremeno potražnja za tim vrijednim prirodnim resursom nastavlja rasti. Svjetska banka procjenjuje da će globalni prehrambeni sustav u sljedeća tri desetljeća zahtijevati 40 do 50 posto više vode, komunalna i industrijska potražnja za vodom povećat će se za 50 do 70 posto, a potražnja za vodom za stvaranje energije skočit će za čak 85 posto.

“Rješenja za prilagodbu bit će potrebna u svakom aspektu života, u svakom sektoru i u svakom trenutku”, ističe Šefčovič.

Ne zaštitimo li svoje vodno bogatstvo, puno je toga ‘na kocki’. Ne samo da nam je voda nužna za život, već je s njom u Europskoj uniji povezano čak 1,7 milijuna radnih mjesta u 80 tisuća kompanija.

“Zbog toga je u programu Horizon Europe više od 1,3 milijarde eura posvećeno projektima istraživanja i inovacija za upravljanje vodom jer moramo biti sigurni da ne zaostajemo za ostatkom svijeta. Iako je broj takvih patenata posljednjih desetak godina u stalnom porastu, no europski patenti čine svega tri posto”, naglasio je potpredsjednik za Europski zeleni plan koji je na konferenciji ujedno i najavio kampanju kojom se želi povećati svijest o važnosti zaštite vode i potaknuti razmjena ideja o tome koji je najbolji način za postizanje održivog upravljanja vodama.

Inovacijama i regulativom do promjena

Senzibiliziranje javnosti o važnosti zaštite vode ostaje ključno jer bi svatko od nas trebao dati svoj doprinos. Primjerice, kraće tuširanje, zatvaranje slavine do peremo zube, izbor biljka u parkovima kojima je potrebno manje vode i učenje mlađih generacija da vodu ne uzimaju zdravo za gotovo s vremenom mogu učiniti razliku. Državama ostaje zadatak da pronađu zajednički jezik po pitanju smjera u kojem treba krenuti, postave zakonodavni okvir koji će u pomoći ostvariti zadane ciljeve, a industriji budu podrška u tranziciji na održiviji način upravljanja vodom. Zbog inovacija koje će tako nastati i kompanije mogu postati konkurentnije.

Zaštita danas više nije dovoljna, moramo poduzeti konkretne akcije koje će ispraviti ono što smo desetljećima radili krivo. Dragan Savić, glavni izvršni direktor KWR Instituta za istraživanje vode, smatra kako je rješenje međusektorska suradnja jer je voda vezana uz brojne aspekte naših života - energija, hrana, zdravlje, industriju.

“Ne postoji samo jedan fokus i to je izazov s kojim će se Europa morati suočiti. Dugoročni je cilj čovječanstva kroz povijest je bila dostupnost pitke vode, a danas samo 50 zemalja u svijetu može piti svoju vodu. Tehnologija već postoji i sve je jeftinija, ali trebamo regulacije koje će potaknuti korištenje inovacija”, istaknuo je Savić u sklopu panela “Stvaranje EU gospodarstva koje pametno koristi vodu”. Dodao je kako su ljudi ipak važniji od tehnologije. Ona može nadzirati i dati informacije o stanju, a na nama je da ih interpretiramo i upravljamo vodom.

Emil Fannikke Kiær, zamjenik glavnog direktora Konfederacije danske industrije, dodao je kako je teško očekivati od kompanija da se prihvate promjene u upravljanju vodom, ako je to za njih vrlo neisplativo.

Pitka voda za sve

Paralelno s naporima koji se ulažu u očuvanje vodnog bogatstva, dio građana još uvijek nema ni pristup pitkoj vodi. Prema procjeni Europske komisije, u 2017. godini 23 milijuna ljudi ili 4,5 posto ukupnog stanovništva EU-a nije bilo uključeno u vodoopskrbnu mrežu. Prema podacima koje na panelu “Čista, pristupačna voda i sanitarni uvjeti za sve” iznio predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović, u Zagrebu je riječ o tri posto građana. Još nam veći problem stvaraloši vodovodni sustav i nedovoljna svijest o važnosti zaštite vode.

“Voda treba postati prioritet na nacionalnoj, lokalnoj i europskoj razini. Prvo moramo podići svijest o tome koliko je to pitanje važno, nakon toga trebamo dobru strategiju i suradnju svih aktera jer jedino zajedno možemo doći do cilja”, rekao je Klisović. Na konferenciji je predstavio i Projekt Zagreb kojim će se obnoviti zastarjeli vodovodni sustav iz kojeg trenutno curi čak 57 posto vode.

Drugi su govornici poručili kako je nedostupnost vode i adekvatnih sanitarnih uvjeta globalni problem, ali rješenje treba tražiti na lokalnoj razini. Čista voda mora biti dostupna svima, uključujući marginalizirane skupine poput beskućnika koje su često zakinute.Više razgovora o ovom problemu kako bi se povećala vidljivost u javnosti te sinergija pojedinaca, javnog i privatnog sektora mogli bi biti ključ uspjeha.