Za usluge unapređenje stanovanja i zajednice ili, pojednostavljeno, kvalitetu života, a što podrazumijeva primjerice ulaganje u javnu rasvjetu, opskrbu pitkom vodom, razvoj stanogradnje i sl., u 2020. godini najviše je sredstava iz proračuna izdvojio Zlatar dok prema izdvajanju po stanovniku prednjači Novigrad. Najviši porast u odnosu na godinu ranije za podizanje kvalitete života ostvarili su Vinkovci, a u odnosu na 2017. Nova Gradiška. Rezultati su to analize podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna koje je detaljno analizirao portal Gradonačelnik.hr
Stavka u proračunu koju smo ovog puta analizirali klasificira se kao “usluge za unapređenje stanovanja i zajednice” te obuhvaća praktički sve ono za što gradovi osiguravaju sredstva kako bi povećali kvalitetu života svojih građana. Uglavnom je riječ o EU projektima, održavanju komunalne infrastrukture poput odvodnje ili opskrbe pitkom vodom, prometnica i javne rasvjete, javnih površina, zatim ulaganja u dječje vrtiće, igrališta, škole, potom energetske obnove javnih zgrada, sportske objekte, itd..
Kvaliteta života izuzetno je širok pojam pa manje-više sva ulaganja i mjere utječu na uvjete življenja. U promatranoj godini osam najbolje rangiranih gradova izdvojilo je više od 50 posto proračunskih sredstava namijenjenih uslugama unapređenja stanovanja i zajednice za razliku od godine ranije, kada je preko 50 posto udjela za ovu namjenu imalo njih pet.
Grad Zlatar je iz proračuna za usluge unapređenja stanovanja i zajednice izdvojio čak 64,13 posto, slijedi ga Benkovac s 57,95 posto, udio u proračunu Belog Manastira iznosi 55,68 posto, potom Skradina 55,62 posto, Pleternice 54,89, Omiš je za ovu namjenu također osigurao 54,64 posto svojeg proračuna, Jastrebarsko 53,45 posto, Opuzen 53,11 posto, a listu prvih deset zatvaraju Senj uz 49,80 i Novigrad s 48,90 posto.
Novigrad je među najbolje rangiranima i prema izdvajanju po glavi stanovnika pa je tako u 2020. godini za usluge unapređenja kvalitete života izdvojio 6.824,66 kuna per capita, prati ga Novalja s 6.740,33 kunu, potom Supetar s 4.706,23 kuna, među deset najboljih je i Beli Manastir čije izdvajanje po glavi stanovnika iznosi 4.246,63 kune dok je Komiža izdvojila neznatno manje odnosno 4.237,12 kuna. Listu sačinjavaju još i Benkovac s izdvojenih 4.128,85 kuna, Senj 3.702,35, Mali Lošinj 3.545,13 kuna, Rovinj 3.537,85 kuna i Zlatar 3.458,71 kunu.
Što se trenda povećanja izdvojenih sredstava tiče, u odnosu na godinu ranije najveće bilježi Grad Vinkovci, konkretno 3280,77 posto što u apsolutnim brojkama iznosi 14,6 milijuna kuna više. Slijede Ivanić Grad s povećanjem od 790,96 posto, a potom Opuzen koji je sredstva u spomenute svrhe povećao za 564,70 posto. Među najbolje rangiranim gradovima unutar ove kategorije, s povećanjem od 165,06 do 295,56 posto smjestili su se još Donji Miholjac, Varaždin, Ozalj, Knin, Benkovac, Solin i Novalja.
Promatramo li povećanje sredstava za usluge unapređenja kvalitete života i zajednice u odnosu na 2017. godinu na prvom je mjestu Nova Gradiška koja je u 2020. godini izdvojila 8469, 04 posto ili 12,2 milijuna kuna više. Na drugom mjestu je Grad Opuzen s povećanjem od 2589,04 posto odnosno 8,7 milijuna kuna više dok niz nastavljaju gradovi Solin, Donji Miholjac, Benkovac, Otok, Ivanić Grad, Beli Manastir, Križevci i Knin čija se povećanja sredstava kreću u rasponu od 519,38 i 923,88 posto.
Sve podate možete pogledati u tablicama s detaljima koje je objavio portal Gradonačelnik.hr
Rovinj: Najbolji srednji grad za život bilježi porast broja djece, gradi vrtiće, osigurava nadstandard u predškolskom odgoju, unapređuje zdravstvene usluge, zaštićuje kulturnu baštinu..
Kako bi svojim građanima osigurali najviše standarde te zadovoljili potrebe različitih dobnih skupina, Grad Rovinj iz godine u godinu ulaže značajna sredstva u svim sferama javnog života svoje zajednice. U posljednjih su nekoliko godina tako učinjeni veliki pomaci kroz realizaciju i pokretanje kapitalnih projekata koji su označili preokret u unapređenju ove sredine.
Rovinj je na svjetskoj karti danas prepoznat kao jedna od najljepših turističkih destinacija na Jadranu. No, kako se ovaj biser ne bi sveo isključivo na ponudu i sadržaje namijenjene gostima, ova se gradska administracija odlučila fokusirati prvenstveno na podizanje kvalitete života svojih stanovnika.
Trend porasta broja djece izrazito je važan razlog za optimizam, a popraćen je i adekvatnim brojem mjesta u dječjim vrtićima. Tako je u rujnu 2020. u Rovinjskom selu izgrađen vrtić te je spomenuto naselje prvi put dobilo i jasličku skupinu, čime je tamošnjim roditeljima uvelike olakšana svakodnevica. Naime, zahvaljujući novom vrtiću, više ne moraju mališane voziti do osam kilometara udaljenih jaslica. Ova investicija stajala je ukupno 11 milijuna kuna od kojih je Grad iz proračuna osigurao 10, a država je sudjelovala s milijun kuna.
Kontinuirano se investiralo i u održavanje i obnovu drugih školskih i predškolskih objekata koji nude jedan od najboljih standarda u državi, a slijedeće je u planu proširenje područnog vrtića u naselju Mondelaco. Jedan je od najvećih projekata svakako izgradnja novog bazenskog kompleksa koja je trenutno u tijeku. Radi se o investiciji od oko 60 milijuna kuna kojoj je cilj osiguravanje adekvatnog prostora za trening rovinjskim sportašima i to izgradnjom bazena veličine 33,33 x 25 m, ali i unapređenje zdravstvene usluge Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“ gdje će se također izgraditi terapijski bazen veličine 12,60×6,00 m te dvorana za vježbanje i elektroterapiju.
Upravo se u Specijalnu bolnicu «Martin Horvat», koja je postala primjer izvrsnosti u Hrvatskoj, ulagalo s ciljem realizacije strategije proširenja djelatnosti te jačanja znanstvenih kapaciteta. Na taj je način omogućen projekt dječje ambulante i osnivanje Centra za ranu intervenciju za neurorizičnu djecu.
U suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama Grad Rovinj gradi i dvije višestambene građevine POS-a u Rovinju kapaciteta 28 stambenih jedinica, a zahvaljujući zajedničkom projektu Istarske županije i Grada, vrijednog preko 32 milijuna kuna u 2020. godini otvorena je i nova zgrada Doma za starije „Domenico Pergolis“, čime je povećan smještajni kapacitet za stalne korisnike, točnije njih 41 kao i za 24 korisnika u Dnevnom centru gdje je novitet i Odjel za korisnike s Alzheimerovom bolesti i drugim demencijama.
U suradnji s gradskim poduzećem “Valbruna sport” započela je izgradnja kompleksa nove civilne streljane “Turnina”, a planira se također realizacija projekta atletskog poligona u predjelu Sveti Vid s vanjskim sportskim višenamjenskim igralištem u čijem su sustavu planirana igrališta za nogomet dimenzija 65×103 m, atletske staze dužine 400 metara s četiri trake, atletske staze dužine 110 metara s osam traka te rezervacije prostora za bacališta i skakališta. Kako bi sa što više sadržaja dodatno oplemenili svoja naselja, u sklopu uređenja parka na Lamanovi, u planu je izgradnja jednog multifunkcionalnog igrališta, zone sa stolovima za stolni tenis te zone s vanjskim fitness spravama.
U Rovinju se velika pažnja pridaje i kulturi te očuvanju povijesnih građevina te je tako u zadnje četiri godine uloženo više od dva milijuna kuna u projekt obnove kazališta „Antonio Gandusio“. U tijeku je i kompletna obnova i adaptacija Muzeja Grada Rovinja kako bi se očuvala i valorizirala stara Palača Califfi u kojoj je smješten. Tijekom 2020. godine dovršeno je proširenje Multimedijalnog centra te je uređena fasada Gradskog sata na glavnom trgu. Dovršene su i prve dvije faze parternog uređenja trga i okolnog prostora Crkve sv. Eufemije te se uskoro započeti i treća faza obnove. Ukupna je vrijednost ove investicije 7,5 milijuna kuna. Ove će godine započeti i radovi jednog od najzahtjevnijih projekata, odnosno, uređenje partera Trga maršala Tita i okolnih trgova prema projektu istaknutog hrvatskog arhitekta Nenada Fabijanića.
Rovinj je prepoznat i po svojim prirodnim bogatstvima. Kako bi se do sada zanemarena prirodna baština stavila u funkciju s ciljem da generira nove sadržaje i doživljaje, u tijeku su radovi na izgradnji geološkog parka Cava di Monfiorenzo ii Kamenolom Fantazija. Ov je lokacija zaštićena kao geološki spomenik prirode još 1986. godine te predstavlja jedinstven primjer sedimentologije vapnenca, a jedan je od najvažnijih i najinteresantnijih kamenoloma svijeta. U suradnji s Općinom Kanfanar i Turističkom zajednicom Grada rovinja, ulaganjem sredstava u iznosu od milijun kuna, očišćena je i obnovljena željeznička pruga Rovinj-Kanfanar koja je tako pretvorena u atraktivnu biciklističku stazu koja spaja područje Rovinja s područjem Kanfanara.
Jedan od zasigurno najvećih i najambicioznijih zahvata nedvojbeno je bila namjera stopostotnog pokrića kanalizacijskom mrežom svih domaćinstava i gospodarskih objekata na građevinskom području. Dugogodišnjim trudom i upornošću postignuto je da grad bude 98% pokriven sustavom odvodnje. Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj predstavlja do sada najveću investiciju usmjerenu na učinkovito upravljanje sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost projekta provedenog od strane gradskog poduzeća Odvodnja Rovinj d.o.o. je 223,8 milijuna kuna. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u iznosu od 160,5 milijuna kuna te je proglašen Strateškim projektom Republike Hrvatske. Trenutno su u tijeku radovi na izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Cuvi, što će imati izuzetno pozitivan utjecaj na okoliš, a otpadne vode, pročišćene MBR tehnologijom prije ponovnog korištenja proći će kroz dodatan UV tretman te će se zatim odvoditi povratnim vodom do zelenih površina za navodnjavanje. Predviđeno je zalijevanje sportskih terena te javnih zelenih površina.
Prošle je godine otvorena i nova komunalna luka San Pelagio u koju je uloženo 52,5 milijuan kuna kako bi se poboljšala morska infrastruktura povećanjem kapacitetaa prihvata lokalnih brodica, dok se, što se tiče cestovne infrastrukture, svake godine radi na izgradnji dodatnih nogostupa, parkirališta, biciklističkih traka i javne rasvjete te je nedavno izgrađen i novi rotor Lacosercio-Tommaseo. Jedan od ključnih projekata s ciljem prometnog rasterećenja i povećanja prometne sigurnosti u centru grada još čeka potrebna financijska sredstva, no osim toga sve je spremno kako bi se započelo s premještanjem autobusnog kolodvora na novj lokaciji Concetta.
U samo nekoliko godina potpuno je zaživjela poduzetnička zona Gripole-Spine gradnjom novih hala i objekata, kojima se polažu temelji za otvaranje novih radnih mjesta. Grad Rovinj osigurava potpore novim granama poduzetništva kako bi privukao nove investitore i tako stvorio uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima koja nisu vezana za turizam.
„Drago mi je što je prepoznat trud i napor da Rovinj učinimo ugodnim mjestom za život. Osim realiziranih, nastavljamo razvijati čitav niz novih projekta kojima ćemo dodatno podići ljestvicu kvalitete životnog standarda u našem gradu. Svaki je učinjeni korak pomno promišljen i planiran u skladu s potrebama građana. Smatram kako gradska uprava treba imati sluha za sve svoje građane, radi čega je svaki naš projekt, do najmanjeg detalja, produkt uvaženih prijedloga i primjedbi. I dalje ću se pridržavati i boriti za politiku održivosti, prateći načela održivog razvoja i na taj način garantirati našem Rovinju integralni ekološki, ekonomski, tehnološki, socijalni i kulturni razvoj, usklađen s potrebama zaštite i unapređenja naše životne sredine, koji će našim sadašnjim i budućim generacijama omogućiti zadovoljavanje svih njihovih potreba i ukupno poboljšanje kvalitete života“ – rekao nam je gradonačelnik Rovinja, Marko Paliaga.
Ozalj: Osigurali bolje infrastrukturne uvjete u poduzetničkoj zoni, modernizirali javnu rasvjetu, primijenili koncept pametnih gradova, digitalizirali pisarnicu…
U sklopu usluga unapređenja stanovanja i zajednice najznačajniji projekt koji je započet u 2020. godini u Gradu Ozlju je unapređenje infrastrukture poduzetničke zone Lug, vrijedan oko šest milijuna kuna, a za kojeg je ostvareno sufinanciranje u iznosu od 3,4 milijuna kuna zahvaljujući sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Pritom je i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinanciralo dio vlastitog učešća Grada Ozlja u iznosu od 897 tisuća kuna. U sklopu spomenutog projekta izgrađen je dio Ulice akademika Milana Heraka s pripadajućom komunalnom infrastrukturom i željezničko-cestovnim prijelazom kojim se povezala zona velikog i malog gospodarstva kao i državna cesta DC 228 sa županijskom cestom ŽC 143.
Grad Ozalj je tijekom 2020. godine osigurao potpore za financiranje mjera poticaja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, dodjelu potpora za poduzetničke aktivnosti koje doprinose jačanju konkurentnosti te dodjelu potpora u funkciji razvoja obrtništva kroz Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva. U okviru programa provodila se mjera subvencioniranja kamata po kreditima poduzetnika kao mjera pomoći uslijed nastupananja novih uvjeta vezanih uz pandemiju.
Također, kroz Program prostornog planiranja i uređenja grada uložena su sredstva za sređivanje imovinsko-pravnih odnosa, izradu projektne dokumentacije te ishođenje potrebnih dozvola sukladno Zakonu o gradnji kao i za pripremu kvalitetnih projekata pogodnih za financiranje iz različitih izvora kao što su izgradnja poučne pješačke staze u Ozlju, projekt prometnice i parkirališta prema Dječjem vrtiću Zvončić, zatim uređenje nogometnog igrališta te mnogi drugi..
Kroz investicijsko održavanje stambenih i poslovnih objekata osigurala su se sredstva za upravljanje materijalnom imovinom u vlasništvu Grada Ozlja s ciljem unapređenja kvalitete života i rada korisnika stambenih i poslovnih prostora u vlasništvu Grada Ozlja.
Kako bi se podigla kvaliteta života na području Ozlja i poboljšao standard građana u 2020. godini, izdvojena su značajna sredstva za aktivnosti tekućeg održavanja javne rasvjete kao i za izgradnju nove, zatim za održavanje javnih površina i groblja te ulaganje u izgradnju odvodnje. Opći cilj usmjeren je u stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva. Grad je i 2021. godine nastavio s navedenim ulaganjima, a ujedno je dodatno uložio preko 900 tisuća kuna za modernizaciju rasvjete gdje su se zastarjela rasvjetna tijela zamijenila novim, suvremenim sustavom u dijelu naselja.
Osigurano je i preko dva milijuna kuna za izgradnju nogostupa u naselju Jaškovu gdje je osim pješačkim prometnih površina projektom obuhvaćeno i rješenje površinske odvodnje. Nadalje, Grad Ozalj putem inicijative WiFi4EU osigurao je ukupno 14 WiFi pristupnih točaka na 11 lokacija, a sama mreža je dimenzionirana tako da može istovremeno prihvatiti ukupno 3,5 tisuće aktivnih korisnika.
Projektom primjene koncepta „pametnih gradova i općina“ – implementacija webGIS-a i implementacija e-obrazaca i e-pisarnice koje je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 40 postotnom iznosu, implementirani su programski moduli za evidenciju nekretnina, zemljišta i objekata javne infrastrukture, upravljanje održavanjem javne infrastrukture, prijavu komunalnih nedostataka i javni prikaz prostornih podataka. Kroz projekt se uspješno digitalizirala pisarnica, a građani su putem sustava e-obrazaca dobili mogućnost dostavljati zahtjeve. Općenito, kako napominju u ozaljskoj Gradskoj upravi, cilj projekta je povećanje kvalitete i standarda života građana kao i poticanje dodatnog razvoja i povećanje dostupnosti digitalne infrastrukture.
U 2021. godini započela je izgradnja dječjeg igrališta u Vivodini, a završetak projekta planiran je ove godine. Također je započeo postupak izmjena i dopuna prostornog plana grada Ozlja kako bi se osigurala prilagodba postojeće prostorno-planske dokumentacije potrebama razvoja grada i građanima.
Za 2022. godinu planirano je, uz održavanje rasvjetnog sustava, daljnje ulaganje u modernizaciju sustava javne rasvjete; zamjenom postojeće zastarjele javne rasvjete s energetski učinkovitom i ekološkom javnom rasvjetom usklađenom s normom HR EN 13201 ostvarit će se ciljevi zaštite okoliša i energetske učinkovitosti kroz smanjenje svjetlosnog onečišćenja i troškova održavanja. Uskoro se namjerava krenuti i s daljnjom izgradnjom oborinskih kanala i rješavanjem problema s poplavama do kojih često dolazi usred ekstremnih vremenskih uvjeta, ulaganjem u opremanje dječjih igrališta, izgradnjom nogostupa te ulaganjem u održavanje javnih površina i groblja.
Grad Ozalj u 2022. godini planira uložiti i tri milijuna kuna u unapređenje infrastrukture poduzetničke zone Lug izgradnjom prometnice, nogostupa i biciklističke staze, a u proces je ukalkulirano i rješavanje oborinske odvodnje. Nakon realizacije druge, najzahtijevnije faze (s prijelazom preko pruge i spajanja zone malog i velikog gospodarstva, pristupit će se realizaciji prve faze gradnje prometnice – spoj od Trške ceste do spoja na završenu prometnicu). Navedeno će omogućiti gradnju novih pogona te nova zapošljavanja, ističu iz ozaljske gradske uprave te dodaju kako će se realizacijom navedenih projekata pridonijeti boljoj i kvalitetnijoj isporuci komunalnih usluga kao i poboljšati njihova dostupnost. Sve će to podići standard stanovanja svim građanima Ozlja te osigurati ravnomjeran razvoj područja što bi, u konačnici, trebalo pozitivno utjecati i na demografske procese.
Jastrebarsko: Osigurali besplatne kanalizacijske priključke, razvijaju pametna rješenja i digitaliziraju rad gradske uprave, provode dva nova obrazovna programa uvrštena u nacionalne kurikulume..
Proračun za 2020. godinu obilježili su kapitalni gradski projekti koji su uvelike odredili smjer kojim Grad Jastrebarsko želi ići u narednom razdoblju i bitno utjecali na kvalitetu života njegovih stanovnika. Velike infrastrukturne projekte Jastrebarsko realizira uz pomoć sredstava Europske unije, a u 2020. godini u velike je projekte uloženo više od 25 milijuna kuna. Završena je izgradnja sustava kanalizacije i sanirano više od 30 kilometara prometnica u naseljima u kojima je sustav izgrađen.
Nadalje, započeo je projekt izgradnje pročistača otpadnih voda koji se sad u probnom radu i uskoro se očekuje njegovo puštanje u rad kao i izvedba kućnih kanalizacijskih priključaka nakon izvedbe mreže odvodnje financirane kroz EU projekt. Nastavno na izgradnju i rekonstrukciju mreže vodoopskrbe i odvodnje, u naseljima obuhvaćenima projektom izvodit će se kućni kanalizacijski priključci. Za 80 posto građana koji ispunjavaju sve tehničke uvjete, priključak će se izvesti besplatno dok je kod nekih priključaka potrebno izvršiti dodatne radove, a tim će građanima iznos biti pokriven u iznosu od 80 posto. Na kraju projekta, postotak građana priključenih na kanalizacijsku mrežu bit će 97 posto na mjestima gdje je izgrađena mreža vodoopskrbe i odvodnje, odnosno stvara se novih četiri tisuće korisnika kanalizacijske mreže.
I u 2021. godini realiziranu su kapitalni projekti uz iznosu većem od 18 milijuna kuna, poput izgradnje prometnica i kanalizacijskog kolektora u Gospodarskoj zoni, sanacije nerazvrstanih cesta, nabavke novih vatrogasnih vozila, rekonstrukcije i izgradnje produžetaka vodovoda i odvodnje te javne rasvjete, adaptacije društvenih domova, sportskih objekata i mrtvačnice.
„Ulaganja u kvalitetu života su svi veliki infrastrukturni projekti, ali i ona izdvajanja koja čine ljepši život u našoj okolini, a kojima pokazujemo brigu o našoj djeci, umirovljenicima, gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, vinarima, sportašima, vatrogascima, braniteljima, kulturno-umjetničkim udrugama i svim ostalim građanima. Roditelje je zasigurno razveselilo podizanje naknada za novorođenu djecu, a nova mjera koju smo među prvim gradovima uveli je financiranje higijenskih potrepština našim učenicama” – rekao nam je gradonačelnik Zvonimir Novosel.
Nastavno na spomenute potpore, u 2022. godini uvećan je iznos za sufinanciranje predškolskog odgoja za koji se izdvaja više od 15,5 milijuna kuna. Financira se i osnovno glazbeno umjetničko obrazovanje učenika Glazbene škole te produženi boravak učenika, školska kuhinja, stipendije za učenike i studente te prijevoz učenika.
Više od tri milijuna kuna Grad je uložio i u nabavu vatrogasnih vozila, što je značajno ulaganje u sigurnost građana i njihove imovine. Nadalje, uvećani su iznosi za potpore malom i srednjim poduzetništvu i razvoju poljoprivrede.
Trenutno se provode i veliki EU projekti, za koje je osiguran iznos od gotovo 50 milijuna kuna među kojima je najznačajniji obnova i revitalizacija dvorca Erdody u Jastrebarskom, zatim izgradnja i modernizacija biciklističko-pješačkih staza na glavnoj gradskoj prometnici u Jastrebarskom te izgradnja prometnica u Gospodarskoj zoni Jalševac.
Kad je riječ o obrazovanju, u Jastrebarskom se provode čak dva nova programa koja su uvrštena u nacionalne kurikulume i to projekt Sa STEMom raSTEMo koji uskoro završava svoje putovanje po hrvatskim školama i novi smjer koji se provodi u Srednjoj školi Jastrebarsko odnosno onaj tehničara za logistiku i špediciju. Ovaj će program Grad Jastrebarsko podržati besplatnim udžbenicima i informatičkom opremom za učenike, a osim toga, oni će dobiti i stipendije gospodarskih subjekata. Riječ je o zanimanju u potpunosti prilagođenom tržištu rada u lokalnoj zajednici, što pokazuje inovativan pristup. Upravo takav pristup Jastrebarsko ima i u upravljanju kvalitetom života; brojnim aktivnostima i projektima gradi se kao pametan i logistički grad, a na brojne načine ulaže i u zdrav način života svojih stanovnika.
Kroz projekt Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo opremljeno je, primjerice, dječje igralište, jedno od njih 25 na području grada, s naglaskom na igrala za djecu s posebnim potrebama, a uskoro se uređuje i vježbalište na otvorenom za odrasle, uz već jedno postojeće. Ulaganja u sport kao zdrav način života rezultirala su kandidaturom Grada za Europski grad sporta, gdje je cilj podići broj ljudi koji se bave sportom i rekreacijom te učiniti sport dostupnim svima. Osim u djecu i mlade, ulaže se i u starije pa tako umirovljenici mogu besplatno vježbati u organiziranom i za njih prilagođenom programu.
„Razvoj pametnih rješenja kod nas je dugotrajan proces koji stalno, u skladu s mogućnostima, nadopunjujemo i koristimo se novim rješenjima u podizanju kvalitete života naših građana”, istaknuo je gradonačelnik Novosel te dodato: “Mislim da Jaska tu zaista prednjači jer nismo pribjegli trendu uvođenja brzih i gotovih aplikacija dok nismo u potpunosti sredili gradske podatke.“
U Jastrebarskom je u tijeku digitalizacija gradske uprave, udruge se već mogu prijaviti na javni poziv za kulturu putem aplikacije, a uskoro će to moći i drugi korisnici. Gradsko vijeće počelo je s live prijenosom svojih sjednica, a uskoro će biti uspostavljen i sustav e-glasanja. No, pametan grad je puno više. Moderna, efikasna i pametna rješenja ugrađuju se u javnu infrastrukturu i promet te zaštitu okoliša, očuvanje čistog zraka i vode. Digitalizirano je očitanje vodomjera, a planira se i nabava mjerne stanice za kontrolu kvalitete zraka. Radi se i na konceptu pametnog javnog prijevoza koji će uključivati i električne minibuseve, čime će se kvaliteta života stanovnika okolnih naselja značajno povećati.
Supetar provodi nekoliko projekata kojima se bori protiv siromaštva i nejednakosti, razvija smart rješenja koja olakšavaju administrativne poslove i prometne gužve, izgradio je jedan od najmodernijih vatrogasnih domova u državi..
Grad Supetar već je dugo u percepciji javnosti jedan od najboljih i najugodnijih malih gradova za život. Među najviše je rangiranim hrvatskim gradovima kad je u pitanju izdvajanje sredstava za kvalitetu života odnosno za poboljšanje usluge za stanovanje i zajednicu per capita.
Jedan od poznatih supetarskih socijalnih programa nosi simpatičan naziv „Sritna dica – Sritan grad“, a njima se osigurava novčana pomoć za obitelji s četvero i više djece te pomoćnici u nastavi i pomoćnici u vrtiću. Program obilježavaju i jedna od najvećih davanja za novorođenčad pa tako supetarski roditelji mogu računati na pet tisuća kuna za prvo, sedam za drugo, devet tisuća kuna za treće i četvrto te 15 tisuća za peto i svako iduće dijete. Tu su i nagrade za odlične učenike, stipendije za učenike i studente, a osnovnoškolcima se financiraju radne bilježnice i pomoćni obrazovni materijali. Socijalno ugroženom stanovništvu pomaže se jednokratnim potporama i podmirivanjem troškova stanovanja, a sufinancira se i trošak vrtića u drugim jedinicama lokalne samouprave.
Kako bi Grad olakšao obiteljima te im pomogao uskladiti poslovne i obiteljske obaveze, osigurana je veća dostupnost usluga Dječjeg vrtića Mrvica kroz smjenski rad i produljeni boravak za 37-ero mališana. Zaposleno je šest odgajateljica na puno radno vrijeme te je provedeno i stručno usavršavanje, povećana je kvaliteta usluga u okviru redovnog programa, a nabavljena su i didaktička sredstva i oprema. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi blizu 2,7 milijuna kuna od kojih je 85 posto financirano bespovratnim EU sredstvima, a 15 posto odnosi se na obavezni udio nacionalnog sufinanciranja osiguranog iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Uz unapređenje usluga unapređena je i infrastruktura vrtića tako da je realizirana energetska obnova zgrade DV „Mrvica“ u vrijednosti od 4,9 milijuna kuna, a kroz Program ruralnog razvoja opremljena je i vrtićka kuhinja za što je osigurano 915,3 tisuće kuna.
Važan i vrlo popularan socijalni program, kojim je također značajno podignuta kvaliteta života Supetrana, jest program „Zaželi“ usmjeren na osjetljive skupine, nezaposlene žene, stare i nemoćne građane. Naime, nakon uspješno provedene prve faze projekta, koja je završila sredinom 2020. godine, uslijedio je i nastavak te je Grad u partnerstvu s Centrom za socijalnu skrb Brač-Supetar i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje odnosno regionalnim uredom Split proveo projekt kojim je zaposleno šest žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a pri čemu je krajnji cilj borba protiv siromaštva, smanjenje nezaposlenosti te prevencija prerane institucionalizacije kao i poboljšanje kvalitete života za ukupno 37 krajnjih korisnika (starijih i nemoćnih osoba s područja Grada Supetra).
Što se tiče uređenja i opremanja društvenih prostora, tijekom 2021. godine obnovljen je društveni dom u naselju Škrip, a projekt rekonstrukcije doma u naselju Mirca trenutno je fazi provođenja. Lani je uređen i prostor supetarskog ljetnog kina. Iznimno značajna investicija, nedavno realizirana u suradnji s općinama Nerežišća, Sutivan i Postira, jest izgradnja vatrogasnog doma vrijednog više od 22 milijuna kuna sufinanciranog iz EU fondova u 80 postotnom iznosu.
Supetar iznimnu pažnju polaže modernizaciji i digitalizaciji poslovanja te je proveo i projekt Platforme za objavu i obradu digitalnih obrazaca. Tako je na službene gradske web stranice postavljeno aplikativno rješenje koje omogućuje vanjskim korisnicima pristup, popunjavanje i digitalno potpisivanje dinamičkih obrazaca. Gradskim službenicima osigurano je interno web rješenje za verifikaciju, formalnu provjeru, odobrenje i ovjeru zaprimljenih elektroničkih prijava te za ovjeravanje rješenja kreiranih u postojećem sustavu za upravljanje dokumentima digitalnim kvalificiranim certifikatom.
Grad je razvio i smart rješenje gužvi u prometu u samom gradskom središtu, a temeljno na real-time streamingu trajektne linije i najprometnijih čvorišta putem osam postavljenih kamera te na dijeljenju informacija u realnom vremenu na svojoj stranici i web aplikaciji. Pametna rješenja nisu zaobišla ni područje sporta pa je tako ove godine postala obaveza svih sportskih udruga koje su korisnice gradskog proračuna da proračunska sredstva pravdaju putem postavljene aplikacije.
Gotovo da nema segmenta unutar kojeg Grad Supetar nije podigao razinu svoje usluge i povećao kvalitetu života građana. Pored ranije navedenog, možemo spomenuti i podršku gospodarstvenicima kroz umanjenje zakupa javnih površina i poslovnih prostora za 30 posto tijekom 2020. i 2021. godinu, putem Programa javnih potpora pruža kontinuiranu podršku udrugama civilnog društva, poljoprivrednicima sufinancira sadni materijal, a za sve građane osigurao je spremnike za odvojeno sakupljane otpada kao i kompostere koji su besplatno podijeljeni svima zainteresiranima.
Donji Miholjac: Ulaganja u stanovanje i zajednicu povećali za više od 900 posto, izgradili brojne nogostupe, modernizirali rasvjetu, subvencioniraju kupnju nekretnina, grade novu srednju školu i sportsku dvoranu..
Grad Donji Miholjac pokazuje trend značajnog povećanja ulaganja u stanovanje i zajednicu. Tako je, u usporedbi s 2017. godinom, u 2020.-oj ulaganje povećao za više od 900 posto.
Naime, analizirane 2020. godine izgrađena je led javna rasvjeta u bloku V. Nazora te u naselju Gorica za što je izdvojeno oko 430 tisuća kuna dok je lani moderniziranu rasvjetu dobilo i naselje Sveti Đurađ u kojem je izgrađen i vodovod do ribičkog doma. U Donjem Miholjcu izgrađeni su i rekonstruirani nogostupi kao i nove ceste s asfaltnim zastorom što je u 2020. stajalo oko 2,2 milijuna kuna, a nabavljen je i novi kamion za komunalni otpad. Godinu kasnije, izrađeno je i rekonstruirano još nogostupa u vrijednosti nešto većoj od pola milijuna kuna. Građani su dobili i novo parkiralište kao i kante za odvojeno prikupljanje otpada vrijedne oko 1,1 milijun kuna.
Kako bi se u važnijim egzistencijalnim pitanjima pomoglo onima koji tek započinju samostalan život, isplaćene su subvencije za kupnju, rekonstrukciju i dogradnju nekretnina za mlade osobe za što se osiguralo 700 tisuća kuna, a isti iznos u spomenute svrhe izdvojen je i u 2021. godini. Svoju omladinu i sve građane zainteresirane za sport i rekreaciju Grad je razveselio izgradivši igralište za košarku s gumenom podlogom.
S namjerom zaštite zdravlja svojih građana, Grad je nedavno s Ministarstvom zdravstva i HZZ-om potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Prevencija malignih i koronarnih bolesti” za što je dobio 321,7 tisuća kuna, odnosno, projekt će u punom iznosu biti financiran iz Europskog socijalnog fonda. Spomenimo kako je u Donjem Miholjcu u travnju ove godine prvi put instaliran i uređaj za praćanje kakvoće zraka, a indeks zasad pokazuje pristojnu kvalitetu.
Prema našoj nedavnoj analizi podataka o subvencijama obrtnicima iz konsolidiranih proračuna za 2020. godinu, Grad Donji Miholjac je u odnosu na 2017. godinu povećao sredstva za subvencije obrtnicima za 2.049,57 posto i time u promatranom razdoblju ušao u Top 10, odnosno čak među prvih pet gradova prema rastu potpora. Naime, za svoje obrtnike izdvojio je više od 300 tisuća kuna kako bi potaknuo odnosno pomogao njihovo poslovanje i opstanak na tržištu. Slična je situacija i s potporama poljoprivrednicima gdje se, u spomenutoj godini, Donji Miholjac našao u čak tri kategorije među gradovima “najšire” ruke, a svoja davanja je u odnosu na godinu ranije povećao za preko dvjesto posto.
„I ove godine nastavljamo s već započetim projektima, ali pokrećemo i nove koji bi trebali unaprijediti postojeću situaciju. Uz klasične projekte na održavanju i izgradnji cesta, staza… u planu su i veliki kapitalni projekti poput izgradnje nove tržnice (projekt je prijavljen na natječaj MRRFEU-a) i novog dječjeg vrtića (spreman projekt za prijavu na natječaj). Pri završetku je rekonstrukcija gradske knjižnice, izgradnja nove zgrade srednje škole i dvorane te veliki projekt završetka izgradnje komunalne infrastrukture u našoj industrijskog zoni“ – rekao nam je gradonačelnik Goran Aladić.
Otok: Bilježe povećanje broja vrtićke djece te su dogradili i opremili postojeću zgradu, postavljaju fotonaponske ćelije na javne zgrade, završavaju projekt aglomeracije, pokreću brojne održive projekte
I Grad Otok u odnosu na 2017. godinu značajno je povećao sredstva za unapređenje stanovanja i zajednice, a jedan od značajnih projekata koji ulazi u svoju završnu fazu je projekt aglomeracije te je preostalo još stotinjak priključaka koji se trebaju prespojiti na novu mrežu dok će stara biti u funkciji oborinske odvodnje.
U proračunu za ovu godinu Grad Otok je osigurao sredstva za temeljitu rekonstrukciju kolnika na način da prethodno sanirane kolnike u svim ulicama presvuče završnim slojem asfalta. Na taj način sve ulice oštećene tijekom provedbe projekta aglomeracije kroz koji su sva kućanstva Otoka i Komletinaca dobila besplatan priključak na kanalizacijsku mrežu bit će sanirane i ponovno uređene. Tijekom prošle godine sanirane su ulice A. Stepinca u Otoku te Ulica kralja Tomislava i Školska ulica u Komletincima. Projekt aglomeracije kroz koji je omogućeno 1440 besplatnih priključaka i izgrađeno oko 26 km kanalizacijske mreže najveći je projekt Grada Otoka u vrijednosti 76 milijuna kuna te nakon njegovog završetka kreće i najopsežnije komunalno uređenje javnih površina.
Pored navedenog, po pitanju unapređenja usluge stanovanja i zajednice, radi se i na korištenju obnovljivih izvora energije i to postavljanjem fotonaponskih ćelija na javnim zgradama radi uštede električne energije
Što se ostalih područja podizanja kvalitete života tiče, imajući namjeru smanjiti nezaposlenost, Grad Otok i Otočka razvojna agencija u suradnji s renomiranim tvrtkama pokrenuli su „IT Otok“ povezivanjem nezaposlenih osoba s privatnim sektorom kroz edukaciju za zanimanje IT analitičar. Edukacija se održava u Poduzetničkom inkubatoru, a cilj je polaznicima pružiti nova znanja i priliku da se dokažu potencijalnim poslodavcima.
Nadalje, kako bi olakšao novopečenim roditeljima, Grad se uključio u sustav e-novorođenče, a zbog povećane potrebe za pohađanjem vrtića provedeni su prošle jeseni opsežni radovi za dodatnu dogradnju DV Pupoljak kako bi se omogućio prijem još jedne skupine polaznika. Vrijednost radova iznosila je oko 600 tisuća kuna, a u tome je svoju potporu u iznosu od 250 tisuća kuna dao i Državni ured za demografiju i mlade u skladu s pozivom za financijsku potporu održavanja i razvoja predškolstva u gradovima s potpomognutih područja, posebno manje naseljenih i ruralnih sredina RH. Također je izvršena i potrebna rekonstrukcija priključka zgrade Dječjeg vrtića na vodovodnu mrežu Otoka.
Naime, Grad Otok u pedagoškoj godini 2020./2021. imao je u odnosu na prethodnu godinu 79 mališana više u vrtiću, odnosno porast od čak 138,60 posto, pokazali su podaci DZS-a i naše analize po kojoj je Otok bio u Top 10 hrvatskih gradova prema povećanju u apsolutnom iznosu i najbolji grad po postotnom godišnjem porastu vrtićanaca. U 2020. je završena prva rekonstrukcija i dogradnja spomenutog vrtića s pratećim sadržajima i uređenjem okoliša te su proširenjem kapaciteta značajno poboljšani uvjeti za rad s djecom predškolskog uzrasta i uz dotadašnje odgojno-obrazovne skupine omogućen prijem jasličke skupine mališana. Ukupna je vrijednost projekta iznosila nešto iznad 7,6 milijuna kuna, od čega je oko 7,1 milijun kuna bespovratnih sredstava. Izuzetno zahtjevan i kvalitetan infrastrukturno obrazovni projekt je financiran iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, odnosno Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. Otočkim obiteljima s djecom vrtićkog i jasličkog uzrasta je tako prije godinu i pol dana postao dostupan kvalitetan, suvremen i gotovo potpuno nov dječji vrtić, tj. u cijelosti obnovljena i proširena zgrada. Pritom je riječ o energetski učinkovitom i neovisnom zdanju koje ima zagrijavanje iz alternativnih izvora energije, solarne panele za proizvodnju električne energije i grijanje tople vode te dizalice topline, ukupne bruto površine 950 kvadratnih metara.
Vrtić trenutno ima tri jedinice za djecu vrtićke dobi i 2 jedinice za djecu jasličke dobi, u njemu se nalaze i blagovaonica, višenamjenska dvorana, terasa, prostor za izolaciju mališana, kuhinja, prostor za osoblje, sanitarni čvorovi i sve ono što jedan moderan dječji vrtić treba sadržavati. Kroz projekt je također uređeno novo dječje igralište s pedagoški suvremenim spravama. Dodajmo i kako je Grad Otok u samom vrhu po trendu povećanja sredstava za stipendije, pritom svojim srednjoškolcima financira boravak u đačkim domovima, a osnovnoškolcima obrazovne materijale.
U suradnji s Otočkom razvojnom agencijom Grad priprema i brojne nove projekte kojima također ima namjeru oplemeniti gradski prostor i živote svojih stanovnika.
Jedan od projekata je Rekreacijski ribnjak s pratećim sadržajima koji obuhvaća prostor bivše ciglane, a na kojem je uslijed iskapanja gline došlo do formiranja umjetnih jezera. Prostor je trenutno zapušten, a došlo je i do nekontroliranog odlaganja otpada i građevinskog materijala. Izvođenje radova planira se u dvije etape; prva obuhvaća sanaciju nelegalnog odlagališta građevinskog otpada i hortikulturno uređenje dijela zapuštenog prostora bivše ciglane, a druga uređenje prostora u sportsko-rekreacijsku zonu, uređenje umjetnih jezera u ribnjak, izgradnju urbanih sportskih terena, dječjeg igrališta i tenis centra. Cilj projekta je sanirati divlja odlagališta te spriječiti nastajanje novih divljih odlagališta otpada, potaknuti biološki oporavak saniranih lokacija i stvoriti dodanu vrijednost koja pridonosi poboljšanju kvalitete života građana. Procijenjena vrijednost projekta je 5,2 milijuna kuna.
Tradicijska kuća u Komletincima vrijedno je kulturno naslijeđe građeno u vremenu između 1906. i 1912. godine, a zahtijeva obnovu i revitalizaciju same kuće s tradicijskim zgradama i okućnicom u što autentičnijem obliku radi, između ostalog, i promidžbe mjesta Komletinci. Tradicijska kuća obnavlja se s ciljem očuvanja kulturne baštine i davanja javne namjene poput prenamjene u muzejski ili izložbeni prostor o tradicijskom načinu života. U prednjem dijelu kuće postavit će se, dakle, etno-zbirka i kulturno-turistički sadržaji, a u stražnjem će se izgraditi uslužni objekt te pozornica za održavanje nastupa KUD-ova, raznih događanja poput proljetnih „Filipovčica“ koje su na listi nematerijalne baštine te će se organizirati i povezivanje turističke promocije Grada Otoka s postojećim sadržajima kao što je Bioekološko-edukacijski centar na Virovima. U tijeku su pregovori oko izrade interpretacijskog sadržaja i multimedijalne opreme, a procijenjena vrijednost radova je 8,6 milijuna kuna.
A projektom Virovi II na području Virova i Čistina unaprijedila bi se postojeća infrastruktura Bioekološko-edukacijskog centra Virovi te se planira izgradnja novih sadržaja i aktivnosti kao što su uređenje i proširenje poučnih šetnica od Bioekološko-edukacijskog centra do uređene šetnice Virovi i od drvenog mosta do šetnice Lože, zatim šetnja kroz krošnje, viseći most, adrenalinski park, sportski tereni, izgradnja molova za sportski ribolov, uređenje šetnice od Čistina do Bioekološko-edukacijskog centra, uređenje drvenih šetnica na Čistinama gdje bi se izgradio i uredio i info centar. Svi sadržaji radit će se u skladu sa zaštitom okoliša i s ciljem promocije lokalne prirodne baštine. (V.H.)