Gradovi ostaju bez 3 mlijarde kuna. Moguće povećanje prireza

Neodrživa je situacija da u Hrvatskoj više od polovice zaposlenih uopće ne plaća porez na dohodak, upozorili su čelnici Udruge gradova ministra financija Zdravka Marića nakon što im je prezentirao najnovije izmjene poreznih propisa.

Budući da je porez na dohodak glavni izvor prihoda gradova, najavljeno smanjenje poreznih stopa s 36 na 30 i s 24 na 20 posto u uvjetima spomenutog oslobođenja od plaćanja i očekivane recesije, smanjit će priljev novca u lokalne proračune. S tom procjenom Udruge gradova složio se, kako doznajemo, na spomenutome sastanku i ministar financija.

- Ministar Marić najavio je za rujan ove godine prijedlog Ministarstva financija kako da se kompenzira očekivano smanjenje prihoda lokalne samouprave, no pripremamo i vlastiti prijedlog - kaže nam jedan od čelnika Udruge gradova i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Otkriva kako će se gradonačelnici založiti za veći udio lokalne samouprave u raspodjeli poreza na dohodak.

- Ako država ide na daljnje smanjenje prihoda od poreza na dohodak, a sada, prema našim procjenama, ubire jedva deset posto od oko 150 milijardi kuna koliko se godišnje u Hrvatskoj isplati za plaće, onda od onoga što se ubire više mora ići gradovima i općinama. Sada je taj udio 60 posto, 17 posto ide županijama, a ostatak za stavke državnog proračuna za fiskalno poravnanje i decentralizirane funkcije - komentira Bilić.

Nekretnine

Udruga gradova procjenjuje da će zbog najavljenih izmjena poreza na dohodak lokalni proračuni ostati bez približno dvije milijarde kuna te dodatnih 1,1 milijardu kuna zbog najavljenog ukidanja poreza na promet nekretninama. Sve skupa, gradovi i općine nagodinu će ostati bez 11 posto prihoda poslovanja. S druge strane, prema istome izvoru, investicije u lokalnu infrastrukturu povećane su s 2,8 milijardi kuna u 2015., na 6,9 milijardi kuna tijekom prošle godine.

Dubravko Bilić napominje kako se lokalna samouprava iz godine u godinu stavlja u značajnu neizvjesnost po pitanju planiranja prihoda zbog stalnih izmjena poreznih propisa središnje vlasti.

U Udruzi gradova procjenjuju, uzevši u obzir povećanje osobnog odbitka sa 3800 na 4000 kuna u ovoj godini te uvođenje neoporezivosti za brojna davanja, od troškova vrtića, preko nagrade za rezultate rada i prehranu djelatnika, do turističke kartice, da je poreznim obveznicima neizravno povećan osobni odbitak za potencijalnih 1600 kuna mjesečno.

Vlastiti novac

- Plaćanje poreza na dohodak postalo je izuzetak, a ne pravilo - zaključuju čelnici gradova kojima ne ide u prilog ni najavljeno ukidanje poreza na promet nekretninama.

- Nama je svaka kuna prihoda bitna posebno u svjetlu činjenice da nam je namjera participirati što više u fondovima Europske unije što uključuje obvezu i vlastitog udjela u sufinanciranju odobrenih projekata - komentira gradonačelnik Pazina Renato Krulčić.

Prema podacima Udruge gradova, prihodi lokalne samouprave iz izvora fondova Europske unije su 2014. godine iznosili 90 milijuna kuna, a prošle godine 1,8 milijardi kuna. Ispada da i lokalna samouprava lagano prelazi na proračun Europske unije, no što ne bude ili imala dovoljno vlastitog novca za projekte uz sufinanciranje EU? Hoće li, pitamo Bilića i Krulčića, lokalna samouprava posegnuti za povećanjem prireza ako i u novom krugu mini porezne reforme izvuče ‘deblji kraj’?

- Sigurno je i povećanje prireza jedna od opcija za gradove i općine kojima će nedostajati novac za kapitalne projekte - ocjenjuje Bilić, a Krulčić moguće daljnje poteze gradova oko prireza ilustrira na primjeru Pazina.

- U Pazinu smo podigli stopu prireza sa šest na devet posto isključivo zbog troškova dovršetka i financiranja gradske sportske dvorane, što smo i prezentirali građanima i oni su znali zašto se prirez povećava - poručuje Krulčić.

Bilić smatra da se u fiskalnom uređivanju odnosa središnje države i lokalne samouprave mora razmotriti i pitanje PDV-a koji u cijelosti ubire središnja država.