Gradovi lani uprihodili gotovo tri milijarde kuna više nego 2020.: evo tko financijski najbolje stoji…

Ukupni proračunski prihodi po stanovniku bili su lani najveći u Visu, Opatiji, Umagu, Ninu, Novalji, Bakru, Cresu, Pazinu, Rovinju i Poreču, a proračunski suficit po stanovniku najveći je bio u Nisu, Visu, Slunju, Vrliki, Belom Manastiru, Orahovici, Bakru, Iloku, Glini i Pagu. Najveći ukupni prihodi su naravno bili u najvećim gradovima, a nakon Zagreba, slijede Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Pula…, dok je suficit bio najveći u Rijeci, pa Belom Manastiru, Bakru, Karlovcu Glini, Slunju, Opatiji, Trilju, Makarskoj i Orahovici, donosi Gradonačelnik.hr. Vis, Bakar, Nin, Petrinja, Vrlika, Ilok, Komiža, Glina, Cres i Umag imali su najveći rast prihoda po stanovniku u apsolutnim brojevima, a u postocima ukupni prihodi najviše su rasli u Petrinji, Visu, Bakru, Iloku, Glini, Ninu, Našicama, Vrliki, Komiži i Valpovu. Pokazala je to naša analiza konsolidiranih proračuna gradova za 2021. godinu, u kojoj nije uračunat Grad Zagreb.

Prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica, pa tako i u gradovima, u razdoblju 2017. – 2019. pokazali su rastući trend, no u 2020. trend se nastavio samo u županijama, dok su se u gradovima i općinama prihodi smanjili. Kako su lani u analizi pokazali u Institutu za javne financije, u prvoj pandemijskoj godini, zbog pandemije i razarajućih potresa u Zagrebu i na Baniji godinu su obilježili nezapamćeni pritisci na javne financije, uslijed kojih su na svim razinama vlasti znatno povećani deficiti, nakon suficita godinu prije. Ukupni prihodi u 2020. u gradovima sa Zagrebom iznosili su gotovo 24,4 milijardi kuna, pokazao je naš izračun, a lani nešto više od 27 milijardi kuna, što pokazuje da se je punjenje proračuna smirivanjem prvog vala krize zbog COVID-a popravilo, za oko 2,6 milijardi kuna.

Kako pokazuje analiza, najveći rast prihoda po stanovniku u apsolutnom iznosu na godišnjoj razini imao je Grad Vis, za gotovo 7 tisuća kuna, za blizu 6 tisuća rasli su prihodi po stanovniku u Bakru, za 5,2 tisuće u Ninu, za 4,5 tisuća u Petrinji, za 3,8 tisuća u Vrliki, tek nešto manje u Iloku, u Komiži za 3,7 tisuća, nešto manje od toga u Glini, blizu 2,7 tisuća u Cresu, a gotovo 2,7 tisuća u Umagu.

Ukupni prihodi po stanovniku najveći su bili opet u Visu, gotovo 15,7 tisuća kuna, Opatiji 15,4 tisuća, Umagu 15,2 tisuće, Ninu 15 tisuća kuna, Novalji gotovo 14,4 tisuće kuna, Bakru 13,8 tisuća kuna, Cresu nešto više od 13,4 tisuće kuna, pa 13,3 tisuće kuna u Pazinu, Rovinju gotovo 12,9 tisuća i Poreču 12,8 tisuća kuna.

Najveći proračunski suficit po stanovniku imao je Nin, blizu 4,4 tisuće kuna, Vis blizu 3,7 tisuća kuna, Slunj 3,5 tisuće kuna, Vrlika blizu 3,5 tisuća, Beli Manastir blizu 2,9 tisuća, Orahovica blizu 2,8 tisuća, Bakar 2,7 tisuća, Ilok gotovo 2,4 tisuće, Glina 2,2 tisuće i Pag 2,1 tisuću kuna.

Ukupni proračunski suficit u prošloj godini imao je Grad Rijeka, 50,1 milijun kuna, više nego upola manje suficit je imao Beli Manastir, 23 milijuna kuna, 20,5 milijuna iznosio je u Bakru, Karlovcu 16,5 milijuna kuna, Glini 16,1 milijun, Slunju i Opatiji 14,7 milijuna kuna, Trilju blizu 14,3 milijuna, Makarskoj 13,6 milijuna i Orahovici 12,6 milijuna kuna.

Najveće proračunske prihode imali su gradovi Split, 1,16 milijardi kuna, Rijeka nešto više od milijardu kuna, Osijek 737,4 tisuće kuna, Zadar 592,8 tisuća kuna, Velika Gorica 431,2 tisuće kuna, Pula blizu 425 tisuća kuna, Varaždin 408 tisuća, Dubrovnik 401,5 tisuća kuna, Slavonski Brod 377,6 tisuća kuna i Karlovac 342,9 tisuća kuna.

Vidljivo je da najveće prihode po stanovniku imaju gradovi uz more, pretežito mali, u top deset po visini suficita po stanovniku su redom svi mali gradovi, ali i po ukupnom suficitu u top deset gradova je šest malih.

Detaljne podatke u tablicama pogledajte na portalu Gradonačelnik.hr

Opatija: U 2021. povećana gospodarska aktivnost, proračun cijelo vrijeme ostao socijalno osjetljiv

Grad Opatija je u 2021. godini imao 15.422 kuna prihoda po stanovniku te ukupan suficit od 14.724.011 kuna, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova.

‘Poslovanje Grada Opatije je u 2020.g. bilo izrazito pogođeno posljedicama virusa COVID-19, kako na prihodovnoj tako i na rashodovnoj strani Proračuna. Naredne dvije proračunske godine 2021. i 2022.g. su zbog trajanja pandemije COVID-19, također bile izuzetno zahtjevne godine u dijelu planiranja Proračuna. Pored pandemije, u posljednje dvije godine suočeni smo i s konstantnim povećanjem cijena prije svega građevinskih radova, a ove godine i s povećanje cijene energenata i ostalih proizvoda što značajno utječe na Proračun Grada. S druge strane, nakon 2020.g. kada su gospodarske aktivnosti značajno smanjene, od 2021.g. zamjetan je oporavak gospodarstva i povećanje zaposlenosti što je posredno imalo utjecaj i na povećanje proračunskih prihoda. Proračun je u cijelom ovom periodu ostao prije svega socijalno osjetljiv i usmjeren na zadržavanje dostignutog visokog standarda i kvalitete života građana Grada Opatije. Proračunom 2022.g. zadržano je te još dodatno povećano financiranje svih prava i oblika pomoći i potpora stanovništvu i poduzetništvu. Istovremeno zadržan je i stečeni komunalni standard. Možemo reći da je planiranje proračuna u posljednje tri godine izuzetno zahtjevno zbog objektivnih okolnosti s kojima smo svi suočeni. Isto će se nastaviti i kod planiranja Proračuna za 2023.g. zbog značajnog utjecaja inflacije na rashode poslovanja.’ – komentirala nam je pročelnica za financije Tamara Sergo.

Umag: Turizam, investicije i prodaja imovine punili proračun

Grad Umag je u 2021. godini imao 15.221 kuna prihoda po stanovniku, što je za 2.655 kuna više nego godinu prije, a po kojim kriterijima je u vodećih deset gradova.

‘Prilikom svakog planiranja proračuna, Grad Umag ulaže konstantne napore ne bi li se isti prilagodio novonastalim situacijama, a koje utječu na način i tijek planiranja proračuna. Prilikom planiranja uzimaju se u obzir sve objektivne okolnosti iz okruženja te se u skladu s navedenim definiraju raspoloživi prihodi koji se objektivno mogu ostvariti. Protekle dvije godine, u tijeku pandemije i smanjenih prihoda iz svih izvora financiranja kojima raspolažemo, usmjerili smo se ponajprije na smanjenje rashoda gdje god je to bilo moguće, no nismo odustali od važnih ulaganja, odradili smo sve zacrtane projekte i financirali planirane aktivnosti. Grad Umag na godišnjoj bazi predlaže dvije Izmjene i dopune proračuna (rebalans) kojima usklađujemo troškove s raspoloživim prihodima i prioritetima koji su u tijeku. Što se 2021. godine tiče, ostvarili smo vrlo solidne rezultate ponajprije zbog pozitivne turističke sezone, zatim zbog značajnih prihoda koji proizlaze od investicija na našem području i prodaje imovine. U ovoj godini i dalje ostvarujemo dobre prihode. Kada je pak u pitanju 2023. godine, svakako možemo očekivati da će isti biti izazovna u pogledu povećanja troškova kao posljedica inflacije, krize, rata i dr., a što ćemo sve uzeti u obzir prilikom planiranja financijskog plana’ – prokomentirao nam je gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

Cres: S dobrim planiranjem problema nije bilo – prihodi rastu i ove godine

Grad Cres je također bio u vodećih deset gradova po visini proračunskih prihoda po stanovniku, 13.461 kuna, odnosno rastom od 2.673 kune u godinu dana.

‘Grad Cres nije imao posebnih problema u kreiranju proračuna za 2021. godinu iz nekoliko razloga. Kao prvo, prethodne, 2020. godine, u tijeku je bilo nekoliko velikih projekata koji su se financirali europskim sredstvima, a za čiju smo realizaciju početna sredstva osigurali kreditom, da bi nam se po završetku projekta u 2021. godini ta sredstva očekivano vratila. Osim toga, i 2021. godine ostvaren je rast općih prihoda, pa kako smo oprezno očekivali manje, a ostvarili više, nismo imali problema s realizacijom planiranih projekata. Zahvaljujući dobrom planiranju nije bilo potrebno za više rebalansa i godišnje ih bude maksimalno dva. Lagani rast općih prihoda nastavlja se i ove godine što nam omogućuje stabilnu tekuću likvidnost.’ – kažu nam u Gradu Cresu.

Poreč: Proračun razvojni uz socijalnu komponentu

Grad Poreč je po stanovniku imao proračunske prihode od 12.850 kuna u 2021. godini.

‘Kod kreiranja proračuna vode nas potrebe građana i ravnomjerni razvitak grada. Kako bi što bolje obuhvatili potrebe građana i mjesnih odbora, omogućili smo građanima da šalju svoje prijedloge za proračun, provedena su dodatna javna savjetovanja za programe, kao i konzultacije sa svim vijećima 10 porečkih mjesnih odbora. Imajući u vidu činjenicu da živimo u kriznim vremenima i da gradski prihodi i dalje nisu na razinama na kojima su bili prije 2020. godine, Grad Poreč-Parenzo je solventan i likvidan, podmiruje redovno sve svoje obaveze, a kroz odgovorno vođenje grada i racionalizaciju svih troškova, među kojima su se značajne uštede ostvarile kroz smanjenje kamata na naše kreditne obveze, osigurali smo funkcioniranje i u ovim vremenima. Osim što zadržavamo visoki standard socijalnih programa za sve generacije, veliku komponentu proračuna čini razvojni dio proračuna jer planirani projekti predviđaju rješavanje infrastrukturnih, prometnih i društvenih pitanja.

Pad prihoda u zadnje dvije godine iz puno poznatih razloga bio je popriličan, međutim s nekim investicijama nismo mogli stati. Tako smo, primjerice u onom najvećem valu korone 2020. godine imali raskopanu gradsku rivu, započetu izgradnju dječjeg vrtića u Dračevcu, te otvorene brojne radove na prometnoj infrastrukturi, no uspjeli smo preorganizirati prioritete, malo produljiti rokove, te na koncu vlastitim sredstvima uspješno zaokružiti sve započete investicije.

U tekućoj je godini pripremljen jedan rebalans, planiramo proračunsku godinu završiti s ukupno dvije izmjene i dopune proračuna.’ – objasnio nam je gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Rijeka: Visoki suficit, povoljni trendovi nastavljeni, ali zbog inflacije rebalans nužan

Osim što je među vodećima po visini prihoda, Rijeka je lani imala najveći suficit od 50.103.596 kuna.

Kako nam kažu u Gradu, posljednje godine, od 2020. nadalje, su izuzetno zahtjevne za planiranje i izvršavanje Proračuna Grada Rijeke. U proljeće 2020. godine je izbila pandemija koronavirusa koja je utjecala na opći pad gospodarskih aktivnosti te je Grad morao hitno rebalansirati proračun. Do kraja 2020. godine je donesen još jedan rebalans proračuna, što znači da su u 2020. godini ukupno bila dva rebalansa proračuna. U 2021. godini su ukupni prihodi i primici konsolidiranog proračuna ostvareni u iznosu od 1.062.026.012 kuna, a ukupni rashodi i izdaci u iznosu od 1.026.487.011 kuna. Iz navedenog proizlazi da je u 2021. godini ostvaren višak prihoda u iznosu 35,5 milijuna kuna. Na ostvarenje viška prihoda u znatnoj mjeri je utjecalo bolje ostvarenje poreznih prihoda koji su ostvareni u iznosu od 394 milijuna kuna, što je u odnosu na 2020. godinu više za 25,5 milijuna kuna, odnosno za 6,9%. Na veće ostvarenje poreznih prihoda u 2021. godini utječu povoljnije okolnosti poslovanja nego što su bile u 2020. godini. Također, u 2020. godini je mjerama Vlade RH odobreno oslobođenje, odgoda ili obročna otplata poreza na dohodak, što se također odrazilo na manje ostvarenje navedenog prihoda u 2020. godini. Osim toga, i kod drugih vrsta prihoda je zabilježeno bolje ostvarenje u odnosu na 2020. godinu. U 2021. godini je donesen jedan rebalans proračuna.

U 2022. godini se očekivao nastavak povoljnih trendova koji su počeli u 2021. godini. Međutim, Grad Rijeka je već u prvom dijelu godine morao pristupiti izradi rebalansa proračuna, prvenstveno zbog rasta cijena energenata, ali i rasta cijena brojnih proizvoda i usluga koji su utjecali na povećanje materijalnih rashoda za redovno poslovanje i programske aktivnosti kod proračuna i proračunskih korisnika. Rebalansom su materijalni rashodi povećani za 49, milijuna kuna, odnosno za 17,3% u odnosu početni proračun. Osim toga, rast inflacije utječe na povećanje dohodaka obzirom da su brojni poslodavci povećali plaće svojim zaposlenicima, što je posljedično rezultiralo boljim ostvarenjem prihoda od poreza na dohodak. Obzirom na neizvjesnost u pogledu daljeg rasta inflacije do kraja godine, očekuje se još jedan rebalans u 2022. godini.

Orahovica: Zbog inflacije i rebalansi

Grad Orahovica imao je 2.768 kuna suficita po stanovniku u 2021. godini, a ukupni suficit iznosio je 12.598.354 kuna, što je Grad svrstalo u vodećih deset.

Unatoč ostvarenom višku prihoda za 2021.godinu, prema kojem je Orahovica u top deset gradova po visini suficita per capita, kao i ukupnom suficitu, Proračun Grada Orahovice u 2022.godini obilježen je rastućom inflacijom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa inflacije veća je od očekivane pa je u kolovozu 2022. godine iznosila 12,6%. Ovo je izuzetno izazovno razdoblje s obzirom na makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj i EU. Jedinice lokalne samouprave suočavaju se s cijenama koje skaču u nebo i postavlja se pitanje je li to moguće sve pokriti iz lokalnih proračuna, naročito s cijenom električne energije, plina i svih ostalih energenata, navode nam u Gradu.

Navedene ekonomske okolnosti rastuće inflacije sa svim posljedicama koje nosi, bile su razlog za izradu prvog rebalansa proračuna te su na sjednici Gradskog vijeća održanoj 13. srpnja 2022. godine donesene Prve Izmjene i dopune Proračuna Grada Orahovice za 2022. godinu. Zbog rasta cijena energenata (električna energija, plin, gorivo), proračunom i rebalansom su povećana izdvajanja za energiju, dok se rastuća inflacija odrazila na rast cijena brojnih usluga i proizvoda te su rebalansom povećane brojne druge stavke materijalnih i ostalih rashoda.

Unatoč svim teškim okolnostima i rizicima koji su ispred nas, očekuje se nastavak kapitalnih investicija, posebice onih sufinanciranih EU sredstvima, te zadržavanje postojećih standarda, posebice socijalnog programa, ulaganja u školstvo i programa ulaganja u gospodarstvo. Proračun uključuje velike investicije i projekte, od kojih su neki pred završetkom, a neki u početnoj fazi. Veliki broj projekata se sufinancira iz EU sredstava te se i nadalje planira pripremati projekte s kojima se može aplicirati na natječaje za EU sredstva.

Osim rastuće inflacije i povećanja cijena energenata na tržištu, ono s čime će se lokalni proračuni u budućnosti suočavati su novi, povećani rashodi koji su nametnuti s obzirom na izmijenjene i nove zakonske propise, kao što su Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o uvođenju eura, zaključuju u Gradu.

Karlovac: Sve aktivnosti „pokriveni“ stvarnim izvorima prihoda i planirani u godini u kojoj se sklapaju ugovori

Grad Karlovac ostvario je ukupan suficit u 2021. godini od 16.523.731 kuna, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova. a sa 342.925. 025 kuna je i u top deset gradova po visini ukupnih prihoda.

‘Grad Karlovac već dugi niz godina naglasak stavlja na realno planiranje prihoda proračuna temeljem saznanja, informacija i iskustava koje imamo u vrijeme pripreme proračuna. Realno planiranje prihoda znači da se u proračunu planiraju rashodi koje je moguće realno financirati vlastitim sredstvima, sredstvima pomoći iz državnog proračuna i EU fondova.

Stoga su u proračunu svi projekti odnosno aktivnosti „pokriveni“ stvarnim izvorima prihoda i planirani u godini u kojoj se sklapaju ugovori s izvođačima, partnerima i korisnicima proračuna. Ukoliko su sredstva planirana u proračunu za neki projekt koji nije dovršen do kraja kalendarske godine, osigurana sredstva se prenose u narednu godinu za dovršetak tog projekta. Takav način planiranja dovodi do toga da za sve projekte koji su u jednoj proračunskoj godini započeti, a nisu dovršeni, prenose osigurana sredstva u narednu godinu i iz toga proizlazi „suficit“ proračuna na kraju godine. Taj suficit nije raspoloživ za neke druge namjene, već uglavnom za završetak započetih projekata.

Takvo precizno planiranje proračuna ponekad uzrokuje nekoliko izmjena i dopuna proračuna tijekom godine (rebalansi). Uglavnom tijekom godine provodimo dva rebalansa proračuna, a iznimno tri. Ove godine ćemo imati tri rebalansa, a jedan od razloga su povećani rashodi za energente, te povećani rashodi za plaće u gradskom sustavu (vrtići, JVP, Grad i ustanove kulture) pri čemu na dio rashoda za plaće nemamo utjecaj jer osnovicu određuje država (vrtići, JVP). Ove godine smo prvim rebalansom proračuna povećali prihode i rashode za 25 milijuna kuna, a drugim rebalansom za još 81,4 milijuna kuna zahvaljujući odobrenim sredstvima iz Fonda solidarnosti za obnovu objekata nakon potresa koji će biti započeti ove godine, ali će se dovršiti tek iduće godine. Tako sada proračun Grada Karlovca iznosi 569 mil.kn no dio novca ponovno će se prenijeti u 2023. godinu radi završetka započetih projekata.

Obzirom na realno planiranje prihoda, nismo dosad imali značajnijih problema zbog različitih neizvjesnih situacija, jer se uvijek nešto od planiranih rashoda ne ostvari, pa se sredstva utroše na neplanirane rashode. I u ovim kompliciranim situacijama zbog inflacije zasad još nismo imali većih poremećaja u gradskom proračunu. No, najava povećanja cijena različitih materijala u građevinarstvu utjecati će u narednim mjesecima na povećane rashode za dovršetak naših velikih i značajnih projekata. Također, da nema Uredbe Vlade o otklanjanju poremećaja na tržištu energenata, cijene električne energije značajno bi povećale troškove poslovanja Grada u dijelu javne rasvjete i utroška električne energije kod proračunskih korisnika Grada (škole, vrtići)

Ovakvi poremećaji na tržištu svakako uzrokuju teškoće u planiranju proračuna, potrebe su uvijek veće od raspoloživih prihoda, ali se moraju odrediti prioriteti i tako rashode uskladiti s financijskim mogućnostima Grada.’ – objasnili su nam u gradskoj upravi Grada Karlovca.

Valpovo: Uz rast cijena, imali su i političke probleme

Grad Valpovo je imao u 2021. godini rast ukupnih prihoda za 41 posto.

‘Rast prihoda u 2021.g. posljedica je znatnog rasta prihoda od pomoći, a taj porast uzrokovan je ubrzanom realizacijom započetih projekata koji su sufinancirani uglavnom EU sredstvima. Poteškoće oko slaganja proračuna u 2021.g bile su, u našem slučaju, uzrokovane političkom situacijom na lokalnoj razini, odnosno neizglasavanjem proračuna te posljedičnim raspuštanjem gradskog vijeća i imenovanjem povjerenika na njegovo mjesto. Do održavanja lokalnih izbora 2021.g i konstituiranja novog gradskog vijeća na snazi je bila Odluka o privremenom financiranju Grada Valpova kojom se financiralo samo nužno, te već započeti projekti. Nakon izglasavanja novog proračuna on je doživio još tri rebalansa do kraja godine.

Najveći problemi s kojima se srećemo su konstantan rast troškova izvođenja projekata koji su planirani, te rast troškova energenata. Zbog vremenskog odmaka između izrade projekta te njegove prijave na natječaje za sufinanciranje i početka realizacije projekta, zbog trenutne situacije s cijenama postotni iznos sufinanciranja u konačnici se znatno smanji do trenutka završetka projekta.’ – objašnjenje je gradske uprave Grada Valpova.