Građevinari traže naplatu razlika u cijeni radova: Kažu da sav rizik pada na leđa izvođača radova

Građevinske tvrtke su suočene s problemom naplate razlike u cijeni radova na velikim javnim projektima nastale zbog značajnog rasta cijena građevinskog materijala, što prijeti realizaciji investicija i održivom poslovanju, upozorava u petak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u biltenu HUP fokus tjedna.

Zbog toga upitnima drže odredbe Zakona o obveznim odnosima prema kojima, smatraju poslodavci, sav rizik pada na leđa izvođača radova te traže primjerenu raspodjelu rizika.

Naime, kako navode, cijene građevinskog materijala u prosjeku su narasle oko 50 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje, a trošak rada u odnosu na 2019. godinu skočio je 16 posto.

"Stoga su pedeset godina stare odredbe Zakona o obveznim odnosima koje propisuju rizik od deset posto (uz prosječnu neto maržu sektora od 2027. do 2022. od svega 2,7 posto), koji autonomno snosi izvođač radova, u današnjim okolnostima zastarjele i neprimjenjive", kaže glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić.

Dodaje da se značajno povećava i trošak radne snage, uslijed povećanog udjela stranih radnika i primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

Zbog nedostatka domaće radne snage udio stranih radnika već je na razini od 30 do 40 posto zaposlenih u sektoru uz tendenciju rasta, a trošak zapošljavanja stranog radnika i do dva puta je veći u odnosu na zapošljavanje domaćeg, kažu poslodavci.

Podsjećaju da je primjenom KU-a za graditeljstvo ugovoreno podizanje plaća 1. rujna 2023. i 1. ožujka 2024., s obzirom da je minimalna plaća za 2024. godinu viša od one za prvu i drugu grupu složenosti poslova ugovorene kolektivnim ugovorom.

Primjereno raspodijeliti rizik

HUP se stoga zalaže za "zakonski propisanu primjerenu raspodjelu rizika" među stranama ugovora o građenju kroz Zakon o obveznim odnosima, tako da izvođač radova može zahtijevati izmjenu cijene ako se troškovne stavke na temelju kojih je određena cijena radova povećaju toliko da bi cijena radova trebala biti veća za više od dva posto, kad je ugovorena varijabilna cijena, odnosno za više od tri posto kad je ugovorena fiksna cijena.

Taj se pristup, kako navode, raspravlja u koordinaciji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

"To će biti ključno i za realizaciju obnove područja pogođenih potresom", tvrde poslodavci.

Objašnjavaju da je, iako je obnova financirana iz Fonda solidarnosti EU-a, potrebno osigurati i sredstva za radove na obnovi koji nisu pokriveni iz tog izvora.

Kako bi se produktivnost graditeljstva povećala te se bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom koja danas iznosi svega 21,3 tisuće eura približila prosjeku sektora u EU-u od 54,1 tisuću, nužno je poboljšati uvjete poslovanja, smatraju poslodavci.