Građani i dalje drže 4,66 milijardi kuna, znatno više nego u drugim članicama eurozone nakon uvođenja eura

Godinu dana nakon uvođenja eura građani i dalje kod kuće drže veliki iznos kuna, čak 4,66 milijardi ili trećinu iznosa koji je bio u optjecaju do kraja prošle godine (14,7 milijardi kuna). To ujedno znači da, barem za sada, propuštaju uzeti gotovo 620 milijuna eura.

Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem prošle i početkom ove godine, a nastavio se vrlo umjerenim tempom. Tako je u posljednja četiri mjeseca iznos gotovine kuna smanjen za nešto više od pola milijarde, ali to se uvelike pripisuje činjenici da su tijekom ljeta zaostale kune vraćali strani turisti koji su se vratili u Hrvatsku.

Kada se zasebno razmatraju novčanice i kovanice, podaci HNB-a pokazuju da je u sustavu i dalje 12 posto novčanica i čak 75 posto kovanica. Ako je od oko 3 milijarde kovanica kune u sustavu i dalje njih 2,24 milijarde, čini se da je za te svrhe osigurana vojarna Croatia prilično prazna.

Sentimentalnost

Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati primjerke domaće valute. Drugi razlog mogao bi biti zakonom motiviran, zbog spornog načina stjecanja novca, a moguće da je još nešto ostalo i u džepovima turista.

Pozivajući se na iskustva drugih zemalja koje su uvele euro, HNB navodi da se "nikad ne zamijeni cjelokupan gotov novac bivše valute". Raspoloživi podaci središnjih banaka pokazuju da su građani eurozone u prosjeku zadržali 3,16 posto novčanica nacionalnih valuta.

Predvodi Estonija s čak 7 posto nevraćenih novčanica, a u druge dvije baltičke zemlje, Latviji i Litvi, taj je prosjek oko 3,5 posto premda su euro uvele tri, odnosno četiri godine kasnije (2014. i 2015.). Primjerke svoje valute za uspomenu uvelike su zadržali i Nijemci: u sustavu im je ostalo 4,7 posto novčanica marke, vrijednost 5,7 milijardi. Malo je veća vrijednost kovanica zaostalih u optjecaju, oko 6,7 milijardi maraka.

U idućim godinama može se očekivati da će se udjel zadržanih hrvatskih novčanica smanjiti sa sadašnjih 12 posto, ali je prilično izgledno da bi Hrvatska mogla ostati rekorder "sentimentalnosti". One koji ubuduće požele kune konverirati u euro, HNB podsjeća da usluge zamjene valuta od 1. siječnja iduće godine prestaju pružati banke, Fina i Hrvatska pošta, a novčanice i kovanice moći će se zamijeniti isključivo u središnjoj banci.

Pritom neće biti ograničenja u količini koja se mijenja ni naknade za zamjenu. HNB će trajno mijenjati novčanice kune, a kovanice će se moći zamijeniti najkasnije do 31. prosinca 2025.

Pranje novca

Da bi obavili posao zamjene, građani će morati doći na šalter HNB-a, a iznos manji od 15.000 kuna, na osobnu odgovornost, moći će dostaviti i putem pošte. Za zamjenu više od 40.000 kuna ili više od 1000 komada kovanica morat će najaviti svoj dolazak putem elektroničke pošte i navesti iznos gotovog novca kune koji namjeravaju zamijeniti.

Ipak, još preostaju dva tjedna tijekom kojih se zamjena valuta može obaviti u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatskoj pošti. U jednoj transakciji moguće je zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna bez naknade.

Pri zamjeni se primjenjuju i propisi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. To znači da je za iznos veći od 105.000 kuna potrebno osigurati podatke o stjecanju. No, oni kojima je to bio problem, vjeruje se, uvelike su ga rješavali lani, u mjenjačnicama ili kupnjom nekretnina.