Gotovo polovica novozaposlenih u Hrvatskoj su stranci, a zanimljivo je odakle ih najviše dolazi, nisu Nepalci

Govoreći o trenutačnim uspjesima hrvatske ekonomije, guverner Boris Vujčić ovih je dana za HRT rekao kako se u ovom trenutku godišnje stvara oko 40.000 radnih mjesta ili prosječno oko 3000 mjesečno "i to je nešto što svi pohvaljuju". Najnoviji podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatska u rujnu imala 1,73 milijuna zaposlenih, oko devet tisuća manje nego u kolovozu, sezonski uobičajeno, ali na godišnjoj razini i dalje je prisutan rast od visokih 2,4 posto.

Sve više novootvorenih radnih mjesta, iz godinu u godinu, popunjavaju strani radnici. U prvoj polovici ove godine prosječan broj osiguranika HZMO-a "iz trećih zemalja" iznosio je 81.990, ali u lipnju je prvi put premašio 100.000.

Na kraju rujna, međutim, podaci HZMO-a pokazuju da je broj evidentiranih osiguranika-stranih državljana već dosegao 134.342. Od toga je njih nešto više od deset tisuća iz zemalja članica EU, a 123.931 ih dolazi iz trećih zemalja. Tako je zacijelo porasto i njihov doprinos povećanju broja osiguranika, važnom indikatoru zaposlenosti. U prvih šest mjeseci, prema analizi RBA, iznosio je već visokih 44,2 posto.

Velika potreba za stranim radnicima

Ako je suditi po broju izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, potreba za inozemnom radnom snagom ne posustaje, a time raste i njezin udjel u radnoj snazi. Prema podacima MUP-a, u prvih devet mjeseci odobreno je 158.837 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, pri čemu 40,4 tisuće za njihovo produljenje. Dvije trećine svih dozvola i dalje se odnosi na samo dvije djelatnosti, graditeljstvo i turizam/ugostiteljstvo. Rekordni broj lani izdanih dozvola, njih 172.499 dozvola, očito je, bit će premašen do kraja godine, kao što se i najavljivalo.

Premda se sve više poslodavaca okreće radnicima iz jugoistočne Azije, posebno Nepala, brojke pokazuju da je BiH i dalje glavni ‘bazen‘ iz kojeg se crpi radna snaga. U devet mjeseci iz te, nama susjedne države došlo je više od 30.000 radnika, nakon 38.000 lani. Drugi po broju dobivenih dozvola su Nepalci, njih 25.3000, što znači da su u devet mjeseci premašili broj za cijelu prošlu godinu (23.500). Vrlo je vjerojatno da će ove godine biti više radnika i iz Srbije: u devet mjeseci izdano im je 23.800 dozvola, a tijekom prošle godine 24.000. Od ostalih zemalja, čijim je radnicima Hrvatska i ove godine bila atraktivna za rad, izdvajaju se Indija, Sjeverna Makedonija, Filipini, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat. Osim u graditeljstvu i turizmu, najveća potražnja za njihovim radom je u industriji, prometu i trgovini.

Vrlo su slični trendovi i u susjednoj Sloveniji, više od polovice novozaposlenih čine stranci. Trenutačno su u zemlji ukupno 146.263 strana radnika, čak 15,7 posto svih zaposlenih osoba u zemlji. U analizi središnje banke Slovenije posvećenoj ovoj temi piše da se tijekom posljednjeg desetljeća ta brojka povećala "za gotovo 9 postotnih bodova". Većina njih i dalje dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije, a polovicu ih čini radnici iz BiH. Ipak, posljednjih godina raste i udjel radnika iz jugoistočne Azije, sada ih je 3,3 posto.

U svim sektorima u Sloveniji, navodi se u analizi središnje banke, strani radnici uglavnom imaju slabo plaćene poslove: "jaz između prosječne mjesečne bruto plaće državljana Slovenije i državljana trećih zemalja iznosi 750 eura", navodi se u analizi. To znači da su strani radnici u prosjeku za trećinu slabije plaćeni od Slovenaca.

Novi zakon o strancima

U Hrvatskoj još nema pouzdanih brojki o tome koliko je stranih radnika prisutno, kao ni sveobuhvatnije analize njihova utjecaja na tržište rada. No, prema riječima ministra Davora Božinovića, u ovom trenutku "na hrvatskom tržištu rada je 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i 10.000 iz država članica EU". Iz toga proizlazi da je u Hrvatskoj trenutačno oko 7,5 posto strane radne snage, još upola manje nego u Sloveniji.

Predstavljajući novi Zakon o strancima, Božinović je rekao da je cilj otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštititi domaće radnike, "poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i zaštititi tržište rada, kao i osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad". Dodao je, također, da se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru, produljivanjem valjanosti plave karte i boravka digitalnim nomadima, ali i poticanjem povratka iseljeništva većim brojem mjera, uključujući oslobađanje od poreza na dohodak u trajanju pet godina.

Iako potrebe za stranom radnom snagom postaju neminovnost i zemlje tome prilagođavaju i svoje zakonodavstvo, u slučaju Hrvatske, kako što pokazuju mnoge analize, postoji još mnogo prostora, ne samo za veći povratak iseljenika, već i veći angažman domaće populacije. Unatoč tome što raste broj povratnika, podaci za prošlu godinu jasno pokazuju da se veći broj Hrvata iselio iz zemlje nego što ih se uselio. Na pitanje zašto je tako, unatoč tako snažnom tržištu rada kod kuće i višegodišnjoj krizi u vodećim zemljama EU, nema jasnog odgovora. Kako napominje jedan ekonomist, moglo bi se reći da im radni uvjeti koji se nude kod kuće i dalje nisu osobito privlačni, a poslodavci posežu za brzim i jeftinijim rješenjem - a to je uvoz radnika.