Gospodarstvo već trese kriza, za naknadne mjere bit će prekasno

Prvi paket Vladinih gospodarskih mjera prošli je tjedan pozdravila većina poduzetnika, iako ne “jednoglasno”, te se očekivalo da Vlada uskoro izađe sa svim kriterijima u skladu s kojim poduzetnici mogu koristiti te mjere. Ipak, kad je Vlada najavila veliku konferenciju za novinare za ovaj utorak, očekivalo se da će, zbog pritiska Hrvatske udruge poslodavaca, drugih poduzetnika i stanja u svjetskom gospodarstvu, hitno predstaviti novi, poticajniji paket mjera za spas gospodarstva.

Međutim, to se nije dogodilo, premijer i pet ministara uglavnom su još jednom detaljnije predstavili mjere koje su već prošli tjedan bile izglasane u Vladi i u javnosti je stvoren kontraefekt, antiklimaks, koji uvijek nastupa zbog iznevjerenih očekivanja. Ipak, najprije ćemo izdvojiti nekoliko pozitivnih najava s te konferencije, a prva se odnosi na Vladinu odluku da ministri plaću za ožujak doniraju Gradu Zagrebu za pomoć zbog potresa. Jasno je da je riječ o simboličnoj odluci i poruci, ali ta simbolika u teškim trenucima vrijedi zlata.

Druga pozitivna stvar je to što je ministar financija Zdravko Marić najavio da će se mjera o isplati minimalca za tvrtke u teškoćama vjerojatno morati proširiti na 600.000 ljudi, umjesto na 400.000. To onda zapravo znači da će Vlada tako pomoći u sljedeća tri mjeseca više od polovine privatnog sektora, ali i da će se ukupna cifra popeti sa 3,9 milijardi na 5,9 milijardi kuna. Doduše, ministar rada Josip Aladrović na toj istoj konferenciji za novinare rekao je da su predviđena sredstva u iznosu od pet milijardi kuna, što govori da se dva ministra baš i nisu uskladila u izjavama.

Stiglo 9518 prijava

O inicijalnoj popularnosti te mjere dovoljno govori podatak da se do jučer do 15 sati za tu mjeru prijavilo 9.518 prijava poslodavaca, a oni su zatražili pomoć za 54.238 radnih mjesta. Dobra je vijest i da je Zdravko Marić objavio kriterije za odgodu poreznih davanja, plaćanja doprinosa, akontacije za porez na dobit i PDV-a (samo za tvrtke do 7,5 milijuna kuna, kad je u pitanju PDV), a taj kriterij glasi da je prihod tvrtke pao za više od 20 posto te da kompanija nema poreznih dugova. Prestrogo, međutim, pritom, zvuči odredba da porezni dug ne smije biti veći od 200 kuna, ali kako se navodi u dopisu Porezne uprave, u sučaju nedostatka u Zahtjevu ili nepodmirenih dugova, zahtjev neće biti automatski odbijen nego će nadležni službenik Porezne uprave stupiti u kontakt s poduzetnicima. I to bi bili ti dobri trenuci s Vladine konferencije za medije.

Zamrznuto tržište

Naša prva zamjerka konferenciji jest to što ministri gospodarstva i poljoprivrede nisu naveli kriterije za pomoć tvrtkama u svojim resorima. Kako da tvrtke znaju da mogu aplicirati za likvidna sredstva preko HBOR-a ili drugih institucija ako još nisu poznati kriteriji? A poduzetnicima doslovno gori pod petama jer je tržište “zamrznuto”, nema ga zbog Vladinih i međunarodnih mjera, i zbog toga prihodi drastično padaju.

Uostalom, premijer Andrej Plenković u uvodnom je govoru rekao da će “razmjeri pandemije imati nesagledive ekonomske posljedice za globalno gospodarstvo” te da se “moramo pripremiti za tešku i dugotrajnu bitku za očuvanje radnih mjesta”. Nakon takvih rečenica predsjednika Vlade već su se morali znati svi kriteriji za pomoć poduzetnicima, ali je bilo prirodno i da je onda predsjednik Vlade pojačao stare mjere novima. Na primjer, da je rekao kako poduzetnici u problemima neće plaćati kamate na kredite za likvidnost ili da će biti otpisana, barem dijelom, a ne odgođena, porezna i socijalna davanja kompanija. Ili da će se pomoći osobama koje već koriste mjeru samozapošljavanja. Jer, upravo sada poduzetnicima treba poslati snažnu poruku da ne otpuštaju radnike i ne zatvaraju poduzeća - bit će kasno kad Vlada odluči u lipnju da će otpisati ta davanja, a ne samo ih odgoditi. Dotad će dio poduzetnika odustati, jer neće moći preživjeti ovu godinu.