Gospodarski trendovi konačno su se počeli mijenjati: Stiže dobra vijest za Europu, ali i Hrvatsku

Pad cijene energenata, smanjeni izgledi od recesije i odlučnost ESB-a u borbi s inflacijom rezultirali su snažnim oporavkom eura u odnosu na dolar koji je u rujnu prošle godine pao znatno ispod pariteta s američkom valutom, na 0,95.

U posljednja tri i pol mjeseca europska valuta je ojačala za više od 13 posto, na razinu od oko 1,08 dolara za euro. Istodobno, dolar je pao deset posto u odnosu na košaricu od šest najvažnijih svjetskih valuta, nakon što je u rujnu dosegao 20-godišnji maksimum. Prošlogodišnjem jačanju dolara najviše je pogodovala politika američke središnje banke koja je dizala referentne kamatne stope znatno brže od ostalih zemalja, što je privuklo ulagače u tu zemlju.

Istodobno, skok cijene energije nakon ruske agresije na Ukrajinu zaprijetio je gospodarskim previranjima u Europi, smanjujući privlačnost eura. Međutim, oba ta trenda počela su se mijenjati.

Usporavanje inflacije u SAD-u utjecao je i na očekivani tempo rasta kamatnih stopa. Unatoč i dalje prisutnom velikom oprezu dužnosnika središnjih banaka i analitičara, tržišta sada očekuju da će američke Federalne rezerve početi snižavati kamatne stope u drugoj polovici godine. Govoreći za Financial Times, valutni analitičar MUFG-a Lee Hardman je kazao da bi niže stope "uklonile veliku prednost dolara", a istodobno očekuje da će ESB do sredine godine podići referentnu kamatnu stope s dva na 3,25 posto. Posljedica različitih politika središnjih banaka, predviđa, mogla bi pomoći euru da ojača na 1,12 dolara do početka 2024. godine.

Toplije vrijeme od očekivanog i pad cijena prirodnog plina od kraja kolovoza na razine posljednji put zabilježene prije ruske invazije na Ukrajinu značajno su smanjili izglede da Europa završi u dubokoj recesiji, pa prevladavaju procjene da bi mogla biti plitka i kratka.

Sudionici Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu upravo su zaključili da bi ova godina za svjetsku ekonomiju mogla bi biti bolja nego no što se očekivalo. Među dobrim vijestima direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izdvojila je mogući snažniji rast Kine, od 4,4 posto, nakon napuštanja strategije zero-Covid, dok snažno tržišta rada potiče potrošnju.

U siječanjskim međuprognozama MMF bi mogao podići aktualnu procjenu rasta svjetskog gospodarstva sa sadašnjih 2,7 posto, ali Georgieva poručuje da ipak ne treba očekivati "dramatično poboljšanje".

Otvaranje Kine moglo bi potaknuti globalnu potražnju za energijom i podići njezine cijene, a rezultat bi mogao biti novi val inflacijskih pritisaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je skok cijena dosegao vrhunac. Opisujući prošlu godinu kao "čudnu", predsjednica ESB-a Christine Lagarde poručila je vladama da vode računa o tome da fiskalnom politikom koja bi mogla ‘pregrijati‘ gospodarstvo ne otežaju posao središnjim bankama. Potvrdila je da ECB planira nastaviti s podizanjem kamatnih stopa "koliko god bude potrebno".