SKUP U PORTOROŽU

Godišnji izvještaj Europske komisije o poslovanju malih i srednjih tvrtki: Hrvati su pokazali žilavost

Komisija za ovu godinu predviđa rast dodane vrijednosti od 5,7 posto, što je u prosjeku EU, ali ipak nedovoljno da dostignemo pretpandemijsku 2019.

Hotelski kompleks u Portorožu

 Andreas Rose/Alamy/Alamy/Profimedia

Male i srednje kompanije u Hrvatskoj pokazale su žilavost unatoč pandemiji Covida-19, pa je tako u prošloj godini za vrijeme lockdowna i epidemioloških mjera nestalo tek 0,5 posto takvih kompanija, a pad od 7,6 posto kada je riječ o dodanoj vrijednosti točno je na razini Europske unije, pokazuje godišnje izvješće Europske komisije o poslovanju malih i srednjih tvrtki u EU, koje je predstavljeno prošli tjedan u slovenskom Portorožu, koji je ugostio najveći pandemijski skup Komisije, "SME Assembly".

U Europskoj uniji u pandemiji je nestalo 1,3 posto kompanija, zabilježile su 1,7 posto manju zaposlenost, a imali su jednako kao i Hrvatska u prosjeku 7,6 posto manju dodanu vrijednost.

Vladina pomoć u subvencijama na plaće zaposlenika utjecala je pak na to da smo imali tek 0,4 posto manje zaposlenih u malim i srednjim tvrtkama, što je drugi najmanji pad u Europskoj uniji, nakon Nizozemske koja je zabilježila 0,1 posto pada zaposlenosti u ovim kompanijama. Belgija, Poljska, Malta, Luksemburg i Rumunjska imale su čak i blagi rast zaposlenosti, prvenstveno zahvaljujući IT sektoru, koji je jedini rastao u pandemiji.

U Hrvatskoj je 99,7 posto tvrtki malih i srednjih koje zapošljavaju do 250 ljudi, u EU taj prosjek još je i veći, odnosno u našoj zemlji 153.000 kompanija je u toj kategoriji i zapošljavaju preko 710.000 zaposlenika (67,4 posto svih zaposlenih), a stvorile su 14,6 milijardi eura dodane vrijednosti.

Komisija za ovu godinu predviđa rast dodane vrijednosti od 5,7 posto, što je u prosjeku EU, ali ipak nedovoljno da dostignemo pretpandemijsku 2019., odnosno bit ćemo na 97,6 posto od 2019.

Pad prihoda malih i srednjih poduzeća u 2020., kao i u ostatku EU, najviše je vidljiv u sektorima koji su bili najteže pogođeni pandemijom. U sektoru smještaja i posluživanja hrane i pića dodana vrijednost pala je za 33,1 posto, a u sektoru prometa i skladištenja 15,4 posto, dok je s druge strane zaposlenost ostala na istoj razini, odnosno bilo je neznatno otpuštanja.

Nekoliko sektora zabilježilo je i rast, pa je tako građevinski sektor rastao za tri posto.

No, unatoč visokom udjelu malih i srednjih tvrtki u ukupnoj ekonomiji, prosječna produktivnost, definira kao dodatna vrijednost po zaposleniku u 2020. bila je tek na 20.600 eura, što je tek polovica od europskog prosjeka koji iznosi 40.000 eura.

U posebnom izvješću za Hrvatsku kao ključni izazovi za poslovanje malih i srednjih kompanija naglašava se poslovično prisutna državna regulacija koja je među najgorima u EU.

"Poboljšanja u okviru implementacije Nacionalnog programa reformi su vidljiva, ali državna regulacija ostaje visoka. Okvir za stečajeve bolji je od prosjeka EU, ali vrijeme i trošak za rješavanje insolventnosti je puno veće", upozoravaju u Komisiji.

Kao ključne boljke spominju i zaostatak u digitalizaciji poslovanja za ostatkom EU, pa tako Hrvatska ima ispodprosječne ili prosječne ocjene u svih šest komponenti digitalnog indeksa, a nedostaje nam i ICT stručnjaka.

Zaostajemo i u održivosti poslovanja, a i dalje smo ispod prosjeka u inovacijama u poslovanju.

Hvale pak porezne reforme koje smo proveli, internacionalizaciju poslovanja, jer čak 39 posto malih i srednjih kompanija izvoze u EU zemlje, što je značajno iznad prosjeka EU koji iznosi 23 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 23:20