Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) ovih dana slavi 15. obljetnicu osnivanja. Iza Agencije je, kako u razgovoru za naš list otkriva njezin ravnatelj Julije Domac, među ostalim, osamdesetak projekata sufinanciranih novcem iz fondova Europske unije i ukupni realizirani investicijski portfelj od 500 milijuna eura. Domac se osvrće i na aktualnu energetsku situaciju u državi, detektira ‘kočnice‘ investicija u energetiku i iznosi iskustva REGEA-e u izlasku na međunarodno tržište usluga koje nudi.
Što biste označili kao ključne razlike između 2008., kada je REGEA počela s radom, i 2023., kada slavi 15. obljetnicu postojanja, kada sagledate ondašnje i današnje prilike na tržištu, zakonodavni okvir i druge faktore okruženja u kojem djelujete i koji utječu na vaš rad?
- Svako doba donosi svoje izazove. Te 2008. financijska je kriza poprimila globalne razmjere i uzdrmala svjetsko gospodarstvo, a u Hrvatskoj je potrajala punih šest godina. Početi raditi i razvijati se u takvom vremenu bio je zaista veliki izazov. To je bilo doba bez fondova EU, članstvo u Europskoj uniji izgledalo je još jako daleko, a teme poput energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije zvučale su još dosta egzotično. Na početku smo gledali u najbolje u Europi i pokušavali prenositi njihovo znanje. Redovito smo naše gradonačelnike i župane vodili u zemlje članice poput Austrije kako bismo učili iz primjera dobre prakse, ali i kako bismo im pokazali sve dobrobiti koje donose energetski učinkovita rješenja i obnovljivi izvori energije. Danas, sve češće, ti isti najbolji uče od nas.
U 2023. mnogo toga je potpuno drugačije, obnovljivi izvori energije opće su prihvaćeni energetski ‘mainstream‘, a na globalnoj razini se već od 2018. upravo u tom području događa većina investicija u energetici. Brzina promjena u EU dosegla je nevjerojatne razmjere. Sadašnji saziv Europskog parlamenta i Komisija počeo je vrlo ambiciozno s Green Deal paketom, ali su onda prvo covid, a poslije i ‘skidanje‘ s ruskog plina cijelu priču dramatično promijenili i ubrzali. Danas je naše znanje i iskustvo iznimno traženo i potrebno na svim razinama, a glavni je izazov naći dovoljan broj stručnjaka i zadržati razinu kvalitete.
Neke stvari se, nažalost, još uvijek nisu promijenile. Investicije se kod nas događaju nedovoljno brzo, puno je administrativnih i regulatornih prepreka, a Hrvatska znatan dio energije uvozi. Šteta je da politika i dalje ne razumije vrijednost struke, ali i činjenicu da se energetski projekti trebaju provoditi u kontinuitetu i u nacionalnom konsenzusu. Državna politika nam je često neusklađena. Donose se zakoni, a onda podzakonskih akata nema godinama. Provedba i praćenje provedbe strateških dokumenata iz područja energetike i prilagodbe klimatskim promjenama nije dovoljno u fokusu i nejasno su određene odgovornosti. I dalje ne vidimo da nam trebaju jake i hrvatske energetske tvrtke koje baš mi kontroliramo i koje rade isključivo za dobrobit građana Hrvatske. HEP nikada nije bio u financijski lošijem stanju, a agonija INA-e traje godinama. Uz potrebu osiguranja dovoljno vlastite energije po stabilnim i predvidivim cijenama za domaće gospodarstvo i građane, to su najvažniji izazovi koje tek treba riješiti.
Koje biste ključne pokazatelje i brojke iz dosadašnjeg rada REGEA-e naveli kao najvažnije ili ilustrativne za njezinu važnost i dosege?
- U proteklih 15 godina REGEA je potaknula ili vodila investicije od preko 500 milijuna eura i danas nema napredne tehnologije koju ne možemo pokazati na našim projektima. Uz tehnologije, tu su i napredni koncepti. Naši projekti su i prva hrvatska općinska toplana na biomasu u Pokupskom, prve kotlovnice u školama Duge Rese, Karlovca i Ogulina koje griju lokalni toplinski poduzetnici, ali i prva gotovo energetski nulta zgrada (NZEB) kulturne baštine, obnovljeni i revitalizirani dvorac Bračak pokraj Zaboka. Pokretali smo energetsku obnovu škola prije svih, obnavljali javnu rasvjetu kroz energetske uštede, ali i povezivali projekte više gradova i općina. Inovativni načini financiranja kao što su projekti energetske učinkovitosti (ESCO), javno-privatna partnerstva (JPP), Design-and-Build, ugovori o isporuci električne energije (PPA) i energetske zajednice, postali su tijekom godina zaštitni znak REGEA-e, a naš logo može se vidjeti i u Europskom parlamentu, a sve češće i uz institucije kao što su npr. Europska investicijska banka.
Do danas REGEA je provela čak 84 EU projekta, a nije postojao dostupan izvor europskog financiranja na koji nije barem jednom uspješno aplicirano. Trenutno REGEA ima 31 europski projekt u provedbi, još dva nova se ugovaraju, a više projekata su u pripremi i prijavi. REGEA je iznimno poželjan partner iz Hrvatske, a vrlo često baš REGEA koordinira projekte u kojima sudjeluju partneri iz svih dijelova Europske unije. Već dugi niz godina u pravilu oko dvije trećine proračuna REGEA-e dolazi iz izvora EU. Čak petero djelatnika REGEA-e su i evaluatori projekata i rade za Europsku komisiju, a ako se vrijednost projekata podijeli na broj djelatnika, najuspješniji smo hrvatski prijavitelj na programe poput Horizon ili LIFE.
Nije baš poznata činjenica, ali REGEA je bila prva koja ikada na ovim prostorima pokrenula program sufinanciranja obnovljivih izvora energije za građane kojim smo obuhvatili više od deset tisuća kućanstava na području triju županija. Za to smo dobili ugledne europske nagrade u Bruxellesu i Berlinu još davne 2011.
Priča o petnaest godina REGEA-e je priča o radu i odgovornosti, o viziji i napretku. Čak sedam naših djelatnika su doktori znanosti ili su u postupku stjecanja tog naslova, a visoko stručni tim od 47 djelatnika koje nije birala politika najveća je vrijednost koju smo stvorili.
Je li se s protokom godina povećala osposobljenost, stručnost i operativnost javnog sektora, barem onog s kojim surađuje REGEA, u pripremi i realizaciji, primjerice, projekata koje sufinancira Europska unija?
- REGEA je s vremenom postala najbolji dokaz da se i u javnom sektoru u Hrvatskoj može raditi ambiciozno. Kvaliteta upravljanja i transparentnost poslovanja ne ovisi o vlasništvu. Zemlja smo u kojoj se i dalje zbog sumnjivih interesa uporno gura teza da javni sektor ne može nego biti spor, slabije plaćen i lošije upravljan od privatnoga. U isto vrijeme, javni sektor je često politički protežiran i korišten za uhljebljivanje podobnih, a redovito manje sposobnih.
Bez obzira na sve, vidljiv je napredak javnog sektora od kada smo postali članica EU. To je zaista bila jedna od prijelomnih točaka u našoj povijesti i sigurno jedna od najboljih stvari koje su nam se dogodile. Javni sektor uspješno uči kako planirati i provoditi projekte u zadanim rokovima, transparentno i kvalitetno. Velik je naravno i utjecaj europskog novca na ukupno gospodarstvo, ali fondovi EU ne smiju postati smisao sami sebi, nego tek alat i sredstvo da se razvijemo i napredujemo. U bližoj budućnosti želim vidjeti Hrvatsku kao neto uplatitelja u europski proračun, ali i kao zemlju predvodnicu i uzor u jugoistočnoj Europi. To je naša odgovornost i uloga koju bismo trebali hrabro preuzeti što prije.
Koje biste, temeljem dosadašnjeg iskustva u radu REGEA-e, zakonodavne, institucionalne ili postupovne prepreke označili kao ključne za bržu realizaciju projekata ugradnje elektrana na obnovljive izvore energije na javnoj infrastrukturi i njihova priključenja na mrežu?
- Treba biti iskren i reći da uzroci problema energetskog sektora s kojima se danas suočavamo, a uzroci uključuju i nepostojanje jasne dugoročne vizije koja treba biti neovisna o političkoj opciji na vlasti, kao i neprovođenje zakonskih obveza i strateških dokumenata, počinju puno prije mandata sadašnje Vlade. Ovakva situacija traje već više od dva desetljeća.
Od 2001. godine, kada je Sabor usvojio prvu Strategiju energetskog razvitka Republike Hrvatske, mi imamo situaciju da se energetska strategija praktički ne provodi, barem ne sustavno i planski, niti se uopće prati njeno provođenje. Nama kao društvu i državi zadnjih dvadeset i više godina nedostaje politički konsenzus, spoznaja i svijest da je energetika odnosno opskrba energijom ključno, temeljno pitanje. Bez opskrbe energijom ne funkcionira ni gospodarstvo, ali niti bilo koji dio javnog sektora. Danas niti jedan strateški dokument Republike Hrvatske iz područja energetike ili koji pokriva i energetiku nije više relevantan niti je predvidio stanje u kojem se nalazimo. Pojedinačne mjere koje se donose bez vizije cjeline energetskog sustava ne dovode do željenog poboljšanja, a ponekad imaju i kontradiktoran učinak. Na primjer, prošle godine je PDV-a oslobođena oprema za sunčane elektrane, ali je u isto vrijeme jako subvencionirana cijena električne energije. Danas se već mogu čuti priče kako će se od iduće godine taj isti PDV kojim su oslobođene sunčane elektrane vratiti. Rezultat je da se investicije u sunčane elektrane u najvećem broju slučajeva ne isplate, a potpuno je i izostala poruka o ograničenom trajanju mjera sufinanciranja električne energije i potrebi štednje energije.
Cijela 2022. je protekla bez ikakvog vidljivog pomaka na području velikih investicija u obnovljive izvore energije. To je, nažalost, nastavak krize koja traje više od sedam godina i to znači da već godinama propuštamo prilike za investicije od barem 10 milijardi eura samo u sektoru obnovljivih izvora energije u trenutku kada svakodnevno uvozimo skupu energiju. Samo u osam mjeseci prošle godine smo uvezli iz Mađarske električne energije u vrijednosti od oko 600 milijuna eura. Problemi su i u toplinarstvo, a INA je već dobro poznata priča.
Budući se REGEA bavi i međunarodnim konzaltingom, možete li nam pojasniti kako dolazite do poslova, u kakvoj konkurenciji i s kojim bitnim razlikama u pripremi i radu na projektima u odnosu na domaće tržište?
- REGEA oko dvije trećine svog godišnjeg prihoda ostvaruje iz međunarodnog konzaltinga i europskih projekata, ali ne onih iz strukturnih fondova namijenjenih isključivo Hrvatskoj nego iz europskih programa kao što su LIFE, Horizon, INTERREG i drugi. Dakle govorimo o projektima koji se dobivaju na način da se na otvorenim pozivima za dostavu projektnih prijedloga natječemo s najboljim konzorcijima odnosno prijaviteljima iz cijele Europske unije. U tom smislu ponosim se da se nalazimo uz bok najboljima u Europi i da možemo uspješno raditi na međunarodnom tržištu. To je uvijek važan pokazatelj vlastite kvalitete i prilika da se korigira ono što je potrebno popraviti. Vrata uvijek otvaraju dobro odrađeni poslovi. U ovom trenutku naši stručnjaci savjetuju kako provesti investicije u javnu rasvjetu u Varšavi, Krakovu, španjolskoj općini Rivas Vaciamadrid te nekim francuskim gradovima regije Auvergne-Rhône-Alpes. Kao konzultanti smo radili i u Irskoj, Donjoj Austriji, Grčkoj, Bugarskoj, Sloveniji i na Kosovu. REGEA je pripremila i krovne strateške dokumente iz područja održive energije za glavne gradove širom jugoistočne Europe - Sarajevo, Podgoricu, Skoplje, Tiranu. Dio smo konzorcija koji provodi edukaciju europskih energetskih agencija na tečajevima u Bruxellesu. I u inozemstvu i u Hrvatskoj jednako radimo, tu nema i ne smije biti razlike.
Koji su ciljevi REGEA-e za budućnost, postoje li limiti, primjerice kada govorimo o broju zaposlenih ili godišnjim prihodima agencije ili je ‘samo nebo granica‘?
- Ljudi koji znaju i žele mogu gotovo sve. U svakom našem uredu istaknuli smo onu poznatu Disneyjevu: ‘Ako nešto možeš sanjati, možeš to i napraviti‘. Kriterij znanja i sposobnosti jedini je put naprijed. Pitanje energije i energetike danas nije samo pitanje grijanja domova, pokretanja strojeva ili mogućnosti mobilnosti. Pitanje energije i energetike je pitanje zaštite klime i opstanka na Zemlji, pitanje političkog i gospodarskog suvereniteta i pitanje napretka jedne nacije. Za malu zemlju poput Hrvatske i njezine građane, za Europsku uniju, ali i globalno, ove su teme od presudne važnosti. Komunicirati teme energije i klime prepoznajemo također kao jednu od naših zadaća, jer ovo je priča koja se tiče svih nas i u koju svi trebamo biti uključeni. Da bismo bili uključeni, važno je da ju svi i razumijemo. U takvim okolnostima REGEA će još godinama trebati igrati svoju ulogu onoga koji potiče, pokreće, savjetuje, razvija i unapređuje. Prostor za rast zaista postoji i za očekivati je da će se to i dalje nastaviti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....