Bez poreza i carina

Gase se slobodne zone u Krapini i okolici Splita

Roba iz hrvatskih slobodnih zona uglavnom je odlazila na treća tržišta, posebno na tržišta Zapadnog Balkana
Ilustracija
 Profimedia, Sciencephoto RF

Ukupan izvoz iz slobodnih zona u Hrvatskoj lani je iznosio više od milijardu kuna. Roba iz hrvatskih slobodnih zona uglavnom je odlazila na treća tržišta, posebno na tržišta Zapadnog Balkana, a dio i na tržište EU.

Pokazuju to podaci iz Izvješća o poslovanju slobodnih zona u Hrvatskoj u prošloj godini, koje je Vlada usvojila na svojoj posljednjoj sjednici. Prema tim podacima, rast izvoza iz hrvatskih slobodnih zona lani je iznosio 4,33 posto u odnosu na godinu prije. Porastao je i udio robe namijenjene izvozu.

U EU je potkraj 2017. bilo ukupno 82 slobodne zone, a čak 11 ih je u Hrvatskoj, po čemu je Hrvatska članica s najviše slobodnih zona. No, dvije slobodne zone - u Krapini i u Splitu i okolici, u postupku su likvidacije, a Slobodna zona Kukuljanovo, smještena na području Bakra, nije aktivna. Unatoč tome, preostalih osam slobodnih zona lani je ostvarilo pristojne rezultate.

Tako je u hrvatskim slobodnim zonama lani poslovalo 89 gospodarskih subjekata, u kojima je radilo 2885 radnika. Ukupni prihodi tvrtki koje koriste slobodne zone lani su dosegnuli 1,97 milijardi kuna ili 9,32 posto više nego u 2017. godini. Ukupna dobit korisnika slobodnih zona lani je dosegnula gotovo 150,5 milijuna kuna, što je čak 35,74 posto više nego u 2017., hvale se u Vladi.

Najbolje rezultate ostvarile su slobodne zone u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče, čiji se plus kretao u rasponu od 7,3 milijuna kuna u Splitu pa do 51,4 milijuna kuna u Rijeci. Nadalje, vrlo dobre rezultate, s dobiti od gotovo 30 milijuna kuna, ostvarila je Podunavska slobodna zona u Vukovaru, kao i Slobodna zona Osijek.

- U našim slobodnim zonama dominiraju poslovi dorade, a te se zone često koriste i za skladištenje nafte, automobila, šećera i drugih roba koje se uvoze u velikim količinama, a na koje se onda carinu i porez plaća tek kad izlaze iz tih zona - kaže Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Drugim riječima, hrvatske slobodne zone nemaju neku značajniju proizvodnju, kao što je to slučaj sa slobodnim zonama u zemljama u razvoju. Zato, zaključuje Jurčić, od slobodnih zona ovdje ni ne treba imati velika očekivanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:03